Search Menu
Home Latest News Menu
Blog

Kako glazbena industrija odobrava kulturu pretjeranog korištenja supstanci

Droge, alkohol i noćni život imaju dugu i kompliciranu ljubavnu vezu, ali mi moramo raditi na tome da se smanji pretjerana zloupotreba supstanci.

  • Mixmag Adria
  • 26 May 2018

Kada se prisjećaju svojih najvažnijih izlazaka, nije neobično da mnogi ljudi pripisuju bar dio glazbenog transformativnog blagostanja jednoj ili drugoj supstanci. Uzimajući u obzir pravilne mjere opreza te znajući vlastite granice, korištenje rekreativnih droga nije samo po sebi nesigurno.

Problem leži u glazbenoj kulturi, a i široj zabavnoj industriji, koji potiču i normaliziraju pretjeranu zloupotrebu supstanci, što može dovesti do opasnih posljedica. To ne znači da sve droge treba osuđuvati. Radije bi trebalo razmotriti strukture i okolnosti koje vode do zlouporabe droga i alkohola, te razmisliti kako te konstrukcije rastaviti, a pritom odgovorno uživati u istim supstancama.

Puno se rasprava vodilo o tome treba li uzimati droge da bi uživali u plesnoj glazbi, ali jako malo razgovora se detaljno vodilo o tome kako rad i uživanje u noćnom životu vodi do zlouporabe supstanci. Često se to smatra neizbježnim djelom kulture; kasni sati (pogotovo kada govorimo o elektroničkoj sceni), puno trčanja naokolo, potreba da se bude 'na nečemu' - lako je razumjeti zašto se ljudi okreću supstancama kao alatu koji će ih progurati kroz noć.

Oni koji odaberu ne sudjelovati u tome iz ovog ili onog razloga često budu dočekani s brojnim reakcijama. Iako biti trijezan nije nešto što ljudi uvelike osuđuju, često se osjeti implicitni pritisak da se sudjeluje u kulturi. Ako ne sudjelujete to znači da idete doma ranije, trijezni ste u klubu, a i generalno samo slabije idete vani, to nikako ne bi trebalo značiti da ste iole manje posvećeni sceni.

Ovaj pritisak, ponekad očitiji od drugih, dolazi iz društvenog aspekta glazbe i popratnih poslova oko nje. Dok drugi profesionalci zabavne industrije također imaju partijanersku reputaciju, roba koja se u ovom slučaju prodaje (glazba) je namjerena je konzumiranju u društvenom ugođaju, veoma različito od vizualnih umjetnosti ili filma. Kada govorimo o glazbi, cjelonoćni izlasci vani postaju istraživanja umjetnika i repertoara ili vrijeme za stvaranje novih potencijalnih klijenata i budućih zaposlenika. Gledati film u mračnom kinu par sati strašno je drugačije iskustvo od gledanja showa u klubu do pet ujutro.

Glava Manicure Recordsa, Ghibli o ovom fenomenu tvrdi: "Iz perspektive DJ-a, mi se bavimo noćnim životom i događajima koji proizvode socijalizaciju, s kojima uzimanje supstanci ide ruku uz ruku. Doslovno se ne sjećam posljednjeg eventa na kojem sam sudjelovao a da mi u krvi nije kolao alkohol... Kada bi povukli paralelu s filmskom industrijom, većina studijskog rada je preko dana u studiu, a kada je produkcija vani – vani je!. Glazba istiskuje od umjetnika da bude u prostoriji sa drugim promatračima."

Naravno nije samo opis posla taj koji se veže uz korištenje supstanci. Koliko god se zavaravamo, profit je taj koji pogoni industriju. Ljudi moraju prodavati glazbu i biti bukirani da bi zadržali svoj posao i zaradili za život. Ovi kapitalistički parametri se mogu posložiti kao efikasnost stresa i produktivnosti kroz psihičko i fizičko zdravlje. Teško je, a pogotovo kada uzmete u obzir ogromni pritisak rada u namjerno postavljenom koljačkom polju, bez da spomenemo pritisak svakodnevnog života, sve to može postati previše.

"Moramo pogledati što ljude tjera u ovisnost. Ukratko – usrani jebeni svijet" tvrdi jedna od osnivača Discwomana Frankie Decaiza Hutchinson. "Da pojednostavim, puno se sistema treba promjeniti kako bi se ljudima promijenio osjećaj defranšiziranja." Prevrtanje opresivnih struktura se nikada ne događa preko noći, ali postoje određeni koraci koji se mogu poduzeti kako bi se rastavio korporativni stisak koliko je to moguće. Kako bi pomogli zajednicama da prežive i rastu na konstruktivan, a ne destruktivan način.

Dobro mjesto za početak su društvene organizacije koje cijene konakcije i zajedničku dobit više od kapitala i individualnog profita. Organizacije poput Discwomana, čije su booking agencije osnovane oko interpersonalnih veza i spotlightinga nepoznatih žena i genderqueer umjetnika, pokazuju dobar put naprijed. Crewovi poput Bay Area Club Chai koji dovode glazbenike iz Oaklanda ali pružaju platformu za producente iz cijeloga svijeta, dodatno stvarajući inkluzivan osoban prostor na svojim zabavama. Ovakvi primjeri prikazuju kakva bi budućnost noćnog života mogla izgledati.

Odgovornost da se kultura supstanci promjeni leži na mjestima koji organiziraju događaje za noćne izlaske. Kristin Malossi, tj. DJ Voices, članica Working Woman crewa i glavni booker Bruklinškom mjestu Sisters, ističe kako prečesto mjesta ovise o prodaji alkohola kako bi stvari funkcionirale.

"Jedan od najgorih načina kako glazbenu industriju kontinuirano lomi kapitalizam je budžet i prodaja na malim događajima te neizbježna sponzorstva alkoholnih kompanija na većini festivala. Kada su zabave besplatne, a glazba nije glavni izvor zarade za taj prostor, stvarno moraš ovisiti o tome, što naravno stavlja nevjerojatan pritisak na DJ-a ne samo da privuče ljude već da osigura da ti isti ljudi troše novce na toj lokaciji" tvrdi Kristin.

Iako možda nije kratkoročno unosno kao prodavanje alkohola, poticanje prodaje bezalkoholnih pića je opcija koja na dobar način promiče kulturu bez ekscesa. Šef PTP labela i zaljubljenik u smoothije Geng predlaže alternative alkoholnim sponzorstvima. "Bilo bi lijepo vidjeti eventove gdje su sva sponzorstva od manjih kompanija koje proizvode veganske power barove, a ne sranja prepunjena šećerom ili energetska pića, te čistu vodu bez flora. Puno ljudi ne shvaća kako je njihova prehrana relativna njihovom psihofizičkom zdravlju i sposobnostima."

Ovo nas dovodi do još većeg trenda u glazbenoj industriji – iako je zajednica postala otvorenija zadnjih par godina kada govorimo o problemima mentalnog zdravlja, ljudi i dalje ne žele priznati da zlouporaba supstanci prečesto pojačava probleme s mentalnim zdravljem. Svi pričaju priče, ali jako malo ljudi stvarno nešto radi po tom pitanju. Bez razmišljanja se retweeta članak 'kako se stvari trebaju promjeniti', a zatim se produži na izlazak i napadne se prijatelja jer on ne pije alkohol. "Stvarnost je takva da ako dugo zloupotrebljavate supstance razbolit će te se, i mentalno ali i fizički" tvrdi Aurora Mitchell, londonski DJ i glazbena novinarka.

"Kultura izlaska često potiče ljude ili im stavlja pritisak da budu cijeli dan vani i konzumiraju droge. Dok se neki ljudi s time nose bez problema, može postati štetna navika za druge ljude. Prije par godina nisam mogla poći u klub bez da dobijem napad panike, a biti okružen ljudima koji pretjerano uzimaju supstance me nerijetko dovodilo do ruba. Biti trijezan i ići po klubovima ima svoje čari, ponekad se čini kao da ste hiperosjetljivi na ljude koji to nisu." tvrdi ona. Iako stigma nije naglašena, strukturalno takve tenzije idu jako dublje od jednog izlaska vani. Kako onda stvoriti održivo, prihvatljivo okruženje za ljude koji su trijezni ili se jednu noć žele odmoriti od supstanci.

Naš izvor koji radi u jednoj etiketi, a htio je ostati anoniman, zamjećuje kako se ovakva okruženja stvaraju od gore-prema dole, pa se možda i na taj način mogu riješiti: "Ljudi koji se nalaze na čelnim pozicijama moći u tvrtkama, labelima i sl. moraju biti svjesni svog utjecaja na kulturu kao takvu, te moraju raditi na tome da izbjegnu nagovaranje suradnika, direktno ili indirektno, da nezdravo zloupotrebljavaju supstance. Ali mi također moramo preuzeti odgovornost za naše prijatelje i suradnike, kako bi isključili toksično ponašanje i aktivno diskutirali kako mi u glazbenoj industriji možemo prići problemu, jer čini se da je to trenutno tabu tema."

Treba uzeti vremena i prići ovom subjektu pažljivo, puni brige i razumijevanja, za razliku od agresivnog pristupa koji nikada neće biti put naprijed. "Moramo prakticirati i promicati otvorene diskusije" tvrdi Fresno, kalifornijski producent i DJ GEWZER. "Iskrenost i empatija moraju biti na čelu svakog razgovora kada pokušavamo liječiti kolektiv, ali i u našim svakodnevnim interakcijama."

The Dutchess, DJ i radio voditeljica iz New Yorka tvrdi: "Odgovornost pada na sve nas da se brinemo za sebe i druge najbolje što možemo. Da pazimo na prijatelje, da pazimo na sebe - moramo paziti kako pričamo o supstancama, kako ih normaliziramo te kako ih koristimo u svoja četiri zida, društvu ili zajednici svakodnevno."

Možda sve ovo zvuči malo idealistički, ali bitno je uvijek uzeti u obzir kako zlouporaba supstanci, zdravlje i industrija vođena profitom svi međusobno djeluju, a da ne spomenemo druga, štetnija, predatorska ponašanja koja kultura zlouporabe supstanci propagira. Ultimativno, glazbeni noćni život je sačinjen od ljudi koji traže prostor jedni za druge, te se pronalaze u plesu na podiju, a dobrobit takvih zajednica je nešto što bi trebalo biti naš fundmentalni prioritet.

Autor teksta: Nina Posner

Next Page
Loading...
Loading...