Search Menu
Home Novosti Menu
Novosti

Evo što devet najčešće korištenih droga rade mozgu

...uključujući kofein, marihuanu i alkohol

  • Mixmag Adria I Foto: Unsplash (Robina Weermeijer)
  • 19 July 2015
Evo što devet najčešće korištenih droga rade mozgu

Malo ovog i svijet se počinje pretvarati u raznobojan kaleidoskop rasplesanih uzoraka i zvučnih valova. Komadić onog i mišići u tijelu se opuštaju i postaju poput želea. Znamo da određene droge stvaraju iskustvo svijeta oko nas na drugačiji način, a obično post efekti tih supstanci nisu ni približno ugodni poput osjećaja koji daju kada ih se tek uzme. No, što ove droge točno rade mozgu kako bi izazvale osjećaj koji izazivaju?

Marihuana

Kada aktivna tvar u marihuani, THC, dođe do mozga, uzrokuje da stanice mozga oslobode više dopamina, koji je dio moždanog sustava 'nagrada'. Radi se o istom spoju koji čini da se osjećamo dobro kada radimo stvari u kojima uživamo, poput spolnog odnosa.

Kada je osjećaj potaknut uzimanjem narkotika preintenzivan, sistem 'nagrada' stvara osjećaj euforije. Zato u nekim, rijetkim slučajevima, pretjerana upotreba može stvoriti problem. Što se češće potiče osjećaj euforije, postoji mogućnost da se čovjek počne manje veseliti ostalim 'nagradnim' iskustvima.

Halucinogene gljive

Nedavne studije su pokazale kako glavni psihoaktivni sastojak u gljivama, psilocibin, 'stišava' tradicionalnu moždanu aktivnost i počinje stvarati nove veze između različitih dijelova mozga.

Ove nove veze mogle bi biti ono što korisnici opisuju kao 'vidjeti zvukove' ili 'čuti boje', što gljivama daje i neka antidepresivna svojstva. Naravno, potrebno je još istraživanja, no dosadašnja nisu pokazale štetne posljedice. Ipak, gljive ne dolaze uvijek bez rizika za zdravlje, a nuspojave koje mogu nastupiti su neugodne halucinacije i povećana anksioznost.

Alkohol

Kao i ostale droge, cuga djeluje na kemiju mozga snižavajući razinu neurotransmitera, kemijskih komunikacijskih sredstava između neurona, koji prenose signale koji kontroliraju naše razmišljanje i ponašanje.

Alkohol usporava razmišljanje, disanje i otkucaje srca zaustavljajući naše neurotransmitere , obično one koji povećavaju razine energije. No, pojačavaju naše 'inhibicijske' transmitere, one koji su zaslužni za smirivanje stvari. Također, potiče lučenje dopamina, time i dobar osjećaj.

Heroin

Mozak pretvara heroin u morfij koji veže svoje molekule na stanice u mozgu, a u tijelu počinju raditi opioidni receptori koji utječu na to kako percipiramo bol i nagrade. Ovo objašnjava iznenadni osjećaj euforije koji većina ljudi osjeti kada uzme ovu drogu.

Zbog opioidnih receptora u moždanom deblu, glavnom kontrolnom centru tijela, predoziranje heroinom može usporiti, pa i zaustaviti disanje, što može dovesti do oštećenja mozga, kome ili smrti.

Nedavna istraživanja bacila su svijetlo na problematičnu potencijalnu vezu između heroina i opijatnih tableta protiv bolova, poput Vicodina i OxyContina. Izvješće CDC-a iz srpnja otkrilo je kako su ljudi koji su zloupotrebljavali lijekove protiv bolova imali 40 puta veću vjerojatnostda će zloupotrebljavati heroin. Jedan od razloga tome je, kako kažu u izvješću, da se obje supstance u mozgu ponašaju vrlo slično.

Kofein

Ovo je najčešće korištena psihoaktivna droga na svijetu. Stimulira centralni živčani sustav te nam daje privremenu injekciju dobre volje. No, kofein također može 'ispumpati' i smanjiti razinu adrenalina, koji nas primjerice tjera da vježbamo, a može nas učiniti anksioznima i razdražljivima.

Kofein nas drži budnima oponašajući molekulu u mozgu nazvanu adenozin i 'otima' jedan aspekt kompleksnog procesa koji naš mozak koristi kako bi nas navečer spremio u krevet.

LSD

Kao i halucinogene gljive, i on je halucinogena droga. Primarni efekt halucinogena je da djeluju na dio mozga odgovoran za regulaciju raspoloženja, misli i percepcije, no djeluju i na druga područja koja kontroliraju kako reagiramo na stres. Neki su korisnici opisali opsežne 'tripove' na LSD-u koji uključuju sve, od lebdenja do viđenja vlastite smrti.

Kratkoročni efekti LSD-a mogu uključivati naglost, brze promjene raspoloženja, od euforije do tuge, vrtoglavice i ubrzanih otkucaja srca.

Flakka

Jer je flakka prilično nova droga, istraživači još uvijek nisu sigurni kako utječe na mozak i koliko je adiktivna. Za sada, mogu gledati samo njezine kemijske rođake, uključujući kokain i amfetamine kao dokaz.

Ova droga uzrokuje nalet dvije kemikalije, dopamina i norepinefrina, koji ubrzava rad srca i drži nas budnima. Kao i većina droga, flakka dolazi s posljedicama. Osjećaj koji izaziva tjera korisnike da ju uzmu ponovno, kako bi se oslobodili negativnih osjećaja. Ovo može izazvati početak ciklusa uporabe koja može dovesti do zloupotrebe. Pretjerana upotreba obično se vezuje za ljude koji osjećaju ekstreman strah, paranoje, halucinacije.

Ecstasy

Ecstasy ili MDMA, spoj koji povećava lučenje čak tri različita neurotransmitera, dopamina, norepineprina i serotonina koji igra ključnu ulogu u održavanju raspoloženja. Povećana razina serotonina objašnjava odlično raspoloženje koje korisnici ove droge imaju, no zato ih često očekuju nuspojave u obliku niskih razina serotonina, a time i dobrog raspoloženja.

Istraživači tvrde kako kronična upotreba MDMA nikako nije dobra za mozak. Dvije nedavne studije usporedile su kronične korisnike s onima koji uzimaju rijetko ili nisu nikada. Otkriveno je da su kronični korisnici imali lošije rezultate u testovima memorije i učenja.

Kokain

Nebitno je li ušmrkan, pušen ili uzet intravenozno, kokain ulazi u krvotok i dolazi do mozga u nekoliko sekundi. Kada stigne, izaziva intenzivan osjećaj euforije karakterističan za tu drogu, obuzimajući um s dobrim osjećajem koji izaziva dopamin. Senzacija zadovoljstva toliko je snažna da kada je nekim laboratorijskim životinjama dat izbor, odabirale bi kokain umjesto hrane sve dok nasmrt ne izgladne.

Jedan je dio mozga na koji kokain najviše utječe, a to su centri ključni za pamćenje, što može djelomično objasniti njegova adiktivna svojstva. Kod miševa kojima je opetovano davan kokain, dolazilo je do promjena moždanih stanica u dijelu mozga koji pomaže u odlučivanju i inhibiciji. Što su češće miševi dobijali drogu, češće su joj pristupali kada su imali priliku.


[Via: ScienceAlert]

Loading...
Loading...