
Istraživanje: Što ako AI uopće nije štetna za glazbenu industriju?
Odgovor na ovo pitanje dali su neki od AI pionira i producenata elektroničke glazbe na londonskom SXSW-u
Nakon što je tema utjecaja društvenih medija na suvremeno društvo, očigledno prošla svoj vrhunac, u svakodnevicu su ušla istraživanja i debate oko eksploatacije umjetne inteligencije (AI) u različitim sferama kreativnih industrija, među kojima prednjači upravo ona glazbena. Najčešće je riječ o izdavačkim kućama ili autorima koji tuže AI kompanije zbog neovlaštene upotrebe autorskih djela, ali i infiltraciju u niz kreativnih procesa od kojih žive glazbenici diljem svijeta. Posebno je zabrinjavajuće što ova tematika, pomalo zalazi i u teorije zavjera (kojima internet ionako vrvi), ako se uzme u obzir zaključak prema kojem iza svega stoji vodeća elita glazbene industrije, u cilju dugoročne zamjene kreativaca s AI botovima. S druge strane, unatoč svemu tome, brojni glazbenici i tehnološki startupovi nastoje iskoristiti sve prednosti AI-a, kako u glazbenoj, tako i u ostalim kreativnim industrijama. Na nedavno održanom festivalu/konferenciji SXSW London, razgovarali smo na ovu temu s nekoliko zanimljivih sugovornika. SXSW je događaj koji se, u teksaškom gradu Austinu, održava od 1987., a objedinjuje festivale filma, interaktivnih medija, glazbe i tehnologije. Početkom 6.mj., po prvi je put, održan u Londonu, a upotreba i zloupotreba AI-a bila je svojevrsni light-motiv čitavog događaja...

Za početak bi vrijedilo izdvojiti pionire AI glazbe i osnivače aplikacije Spawning, Holly Herndon i Mat Dryhurst koji su održali i prezentaciju svog rada - kreiranje legitimne baze podataka za daljnu upotrebu kroz AI. U ovom slučaju su predstavili pjesmaricu koju je otpjevalo 15 različitih zborova u UK-u. Autorska prava dijele svi pjevači koji su sudjelovali u snimanju, a baza se koristi za različite AI interpretacije, u paketu s autentičnim virtualnim orguljama...
Glazbenica i inovatorica Imogen Heap održala je predavanje ''Umjetnost u doba AI-a: zaštita glazbenog integriteta'', uz demonstracije aplikacije Auracles.io, osmišljene kao upravljačka platforma za zaštitu autorskih prava, izradu digitalnog ID-a putem kojeg autor može odobriti ili zabraniti daljnju upotrebu svojih radova. Aplikacija je osmišljena kako bi olakšala administraciju autorskih prava, posebno za samostalne umjetnike. ''Auracles je izraz mojih dugogodišnjih nastojanja da osiguramo kako bi tehnologija na legalan i jednostavan način podržavala umjetnike, a to je način kojeg bi trebale impementirati sve tvrtke. Konačni cilj je transparentan sustav licenciranja podataka, putem jednostavne digitalne ID verifikacije koja bi osigurala poslovnu etičnost i zadovoljavajuću kompenzaciju svakom autoru...'', izjavila je Imogen Heap. Na sličan način razmišlja i Sean Powers, direktor Musical AI, platforme za raspodjelu digitalnih prava autorima glazbe za AI baze padataka. ''Usavršavanje AI-a se odvija generiranjem raznih dijelova autorske glazbe iz cijelog svijeta. Logično je da ti autori očekuju nekakvu naknadu za to. Ako odemo korak dalje, dolazimo do platformi s bekrajnim i neovlaštenim imitacijama, odnosno prepakiranim plagijatima... Na djelu je svojevrsno pranje podataka!'', zaključio je Powers i dodao: ''Ne izrabljuje AI glazbenike, to čine ljudi! Programeri AI platformi su odgovorni za sve zloupotrebe njihovih sustava, a ne algoritmovi...''

Legendarni Björn Ulvaeus iz grupe ABBA, bio je još jedan od govornika na londonskom SXSW-u. ABBA Voyage, turneja generirana putem AI-a, aktualna je i ove godine, a Ulvaeus je otkrio kako trenutno piše novi mjuzikl, uz AI asistenciju, ali smatra kako su u zabludi oni koji tvrde da AI može samostalno kreirati jedno takvo djelo. S Ulvaeusom se složio i reper Wyclef iz grupe The Fugees i dodao: ''Postavio bih pitanje kolegama glazbenicima: Hoćemo li se ulijeniti zbog svih tehnoloških inovacija ili ćemo nastaviti s unaprijeđenjem te iste tehnologije? Odluka je na autorima, kreativcima, odnosno na vama...''

Voice-Swap je tvrtka koja slijedi ispravan i poslovno etičan model poslovanja i implementiranja autorskih djela u AI baze. Voditelj kreativnog odjela Declan McGlynn, između ostalog je rekao da na ovoj platformi možete dobiti idealne AI vokalne dionice za vaše instrumentale. Naravno, sve te dionice se temelje na ljudskim vokalima i ogromnoj bazi originala: ''Sve je transparentno i legalno. Svi naši suradnici su zadovoljni i uredno plaćeni za njihovu kontribuciju. To je jedini način za budućnost primjene AI-a u kreativnoj industriji. Samim time, Voice-Swap posebnu pažnju pridaje i zvučnoj kvaliteti. Trenutno postoje brojne, neautorizirane AI zvučne baze s MP3 fajlovima loše kvalitete ili, primjerice, vokalima dobivenim putem stem separation tehnologije...'', rekao je McGlynn tijekom prezentacije.
Među brojnim suradnicima Voice-Swapa je i legendarni ''Chicago house vokal'', Robert Owens koji se, poput nekih drugih house pionira, našao u više sudskih sporova oko autorskih prava. Owens je pohvalio profesionalizam ekipe Voice-Swapa: ''Suradnja s Voice-Swapom bila je zanimljivo iskustvo. Fascinantno je bilo čuti sve mogućnosti koje AI može postići s mojom ''sirovinom''. U tom pogledu, AI doista može pomoći mladim glazbenicima u otkrivanju njihove vlastite kreativne formule i evoluciji glazbe...''
Glazbenik i inovator Benn Jordan bio među onima koji su ponudili alternativni model zaštite autorskih, glazbenih djela putem kodiranja tzv. adversarial noisea kao mjere zaštite protiv neovlaštene upotrebe u AI bazama. Riječ je o svojevrsnom zvučnom virusu kojeg autor može uprogramirati u digitalni fajl. Posljedice neovlaštene upotrebe mogu ići od toga da fajl zvuči kao da ima neku ''grešku'', da emitira buku na određenim frekvencijama, ali i da, baš poput pravog virusa, ruši AI sustave. Ovakav postupak se naziva Poisonify...
''Koncept zaštite autorskih prava pojavio se u 15.st., nakon pojave tiskarskog stroja, a prvi zakon koji je štitio autorska prava za tiskanje knjiga i pamfleta, donijet je 1662. u Engleskoj. Na neki način, ideja zaštite autorskih prava ostala je ista do danas, samo su se mijenjale tehnologije kojima se ona krše. Osnovni problem je identičan kao i tad, a odnosi se na način na koji se neko umjetničko djelo monetizira. Uvijek će biti onih koji će pokušavati zanemariti pravila. Stoga i mjere zaštite i prevencije moraju ići u korak s vremenom...'', zaključio je Jordan.