Kofein – veseli 'narkotik' za dobro jutro

Kofein je alkaloid iz obitelji metilksantina (uz teofilin iz čaja i teobromin iz čokolade) koji pripada u širu skupinu stimulansa. Iako ga se primarno povezuje s kavom nalazi se i u brojnim drugim napitcima i plodovima biljaka koji su bili aktualni i daleko prije popularnosti same kave. Po podacima WHO-a trenutno je količinski najkorištenija psihoaktivna supstanca na svijetu i milijarde 'narkomana' svaki dan uživa u njegovim blagodatima, a ujedno je i još jedan primjer dvostrukih mjerila i licemjerja u legislativi. Naime, unatoč dokazanim i praktično vidljivim adiktivnim referencama za razliku od ostalih stimulansa lišen je zakonske prohibicije, i to pod opaskom da posjeduje i zdravstvene benefite (baš kao i svaka 'droga') uz 'relativno nisku opasnost'. Takav legalni status omogućava nesmetano 'dilanje' i prodaju 100%-tnog kofeina kao 'pre-workout' suplementa u ljekarnama i trgovinama za dodatke prehrani. Supstanca postaje toksična jedino u iznimnim dozama. Tableta s 300 mg kofeina najsnažnija je na tržištu i sadrži od 10 do 30 kava (nekakav prosjek šalice turske kave je 40 mg, iako izrazito ovisi o sorti i načinu pripreme), a za predoziranje potrebno je čak 10 grama dok je najviša dnevna preporučena doza do 500 mg iliti manje od dvije kapsule čiste materije. Dakle, da biste doživjeli tipično narko-predoziranje treba vam i do 100 čaša kave dnevno, u relativno kratkim razmacima uzimanja. No nitko se kofeinom ne predozira putem kave već samo prevelikim količinama čiste tvari ili napitaka/preparata s većim dozama supstance. Najsnažniji argument za legalnost kave je tradicija. No, koliko je uopće kava tradicionalna i duboko uvriježena u našoj kulturi? Zapravo i ne previše. Tek je u petnaestom stoljeću zabilježeno njezino prvo ispijanje u Jemenu kao dio rituala Sufija, a u Saudijskoj Arabiji nešto je kasnije zabilježena slična uporaba kao danas. U Europu dolazi tek u sedamnaestom stoljeću, a veću popularnost može zahvaliti zloglasnoj nizozemskoj 'East India Company' koja ju propagira jer svojim karakteristikama idealno utječe na robove i radnike, za razliku od sličnih biljki čija sedativno-psihoaktivna svojstva roblju aktiviraju razmišljanje i bunt. Tako su kakao, čili, vanilija, yerba mate i druge kulture vrlo brzo izgubile rat protiv omiljenog napitka današnjice.

Sve do 19. stoljeća nije se znalo što uzrokuje psihoaktivna svojstva kave. 1819. godine njemački kemičar Friedlieb Ferdinand Runge izolira kofein i naziva ga 'Kaffebase'. Dvije godine kasnije u 100%-tnoj formi odvojeno ga izoliraju znanstvenici iz Francuske i Švedske, bez spoznaje o njemačkom otkriću. I tek nakon te ekstrakcije prepoznaju se kulture s kofeinskim sadržajem - do čaja (do dvostruke doze kofeina iz kave), yerba mate (do trostruke doze), čokolade, guayuse... Kasnije kreće i proizvodnja posebnih aromatiziranih pića s visokim udjelima, poput Coca-Cole, Guarane, Red Bulla, espressa ili već spomenutih tableta čiste materije. I napitak koji je bio posve nepoznat sve do Srednjeg vijeka postaje idealno piće za milijarde radnika diljem planete, poguran od strane 'establishmenta' i prihvaćen kod publike. Te za razliku od nikotina ne služi isključivo kao adiktivna supstanca već dominira punim spektrom svojih karakteristika. Kofein je prije svega droga za poboljšavanje performansi. Djeluje stimulativno na središnji živčani sustav i umanjuje umor i pospanost, poboljšava vrijeme reakcije, budnost, koncentraciju, fokus i motoričke funkcije, kao i koordinaciju. Također poput većine stimulansa trenutno umanjuje simptome depresije i suicidalnost subjekata. Studije su pokazale i da pojačava pozornost, spremnost na pokoravanje naredbama, multi-tasking i odlučnost, čime je odličan stimulus za radnike na pokretnoj traci, fizičkim i uredskim poslovima, kao i za sportaše tijekom aerobnih i anaerobnih vježbi. Za razliku od efedrina ili kokaina, kofein može pojačati i sprint ali i izdržljivost, smanjiti umor mišića i povećati generalni bazalni metabolizam. Naravno, tu su i negativni efekti poput nervoze, anksioznosti, tjeskobe, problema s regulacijom tlaka, iritacije (kako fizičke tako i psihičke), nesanice, euforije, povećanog mokrenja, dehidracije, problema s izražavanjem misaonih procesa, a u najvećim dozama (5-10 dnevnih kava) na duge staze uzrokuje i formiranje manije, depresije, iracionalnosti, deluzija, te u konačnom stadiju i razvoj psihoze i halucinacija. Ako ste teški ovisnici o kofeinu, skidanje je također problematično i popraćeno tipičnim simptomima poput nekontrolirane pospanosti, glavobolje i razdražljivosti. Kada se sve zbroji i oduzme, kofein je definitivno jedna od manje opasnih droga i ukoliko ga uzimate u manjim količinama nećete imati pretjeranih problema. Što se za jednu drugu stimulativnu biljku ne može zaključiti.