alter (nacija) 1

U novoj, mjesečnoj rubrici Mixmag Adrije, pokušat ću, predstaviti regionalnu scenu alternativne elektroničke glazbe koja je jednako živa (ako ne i življa), baš poput one koju primarno doživljavamo kroz plesni podij i DJ kulturu. U ovom slučaju se radi o glazbi koju ćete teško imati prilike čuti u klubovima (iako nije nemoguće) i koja, uglavnom, prolazi duboko ispod radara. No, bespuća Bandcamp platforme, na kojoj egzistira većina ovih autora, otvara nam vrata ovog, vrlo slabašno istraženog, dijela scene. Tagovi koji će vas odvesti u tom smjeru su, osim 'alternative' i 'experimental, 'avant-garde', 'lofi' ili 'electronica' koja je, nota-bene, postala sinonim za svu tzv. vanžanrovsku elektroničku glazbu. To je, ujedno i neka polazišna točka za istraživanje alternativne elektroničke glazbe o kojoj će ovdje biti riječ...

Odakle uopće pojam 'alternativno'? Riječ 'alter' spada u vokabular izvornog indoeuropskog prajezika, u kojem joj je značanje bilo 'iza'. U latinskom jeziku dobiva značenje 'drugi (od dvoje)', a kasnije verzije 'alterer', 'alternus' i 'alternatus' znače i 'promijeniti', 'izmjena' ili 'smjena'. Pretpostavlja se da je, tijekom mračnih perioda srednjeg vijeka, izraz poprimio ''skriveno'' značenje 'drukčiji', za označavanje heretika ili nekih neobičnih grupacija. U 17.st. se, u znanstvenim radovima, pojavljuje izraz 'alternativus' koji se prevodi kao 'odabir jedne opcije koja isključuje drugu' ili kao 'nešto što je različito od općeprihvaćenog', od čega i dolazi suvremeno značenje ovog pojma s kojim se, u svakodnevnom životu, susrećemo na razne načine. 'Alternativa' posebnu težinu dobiva u suvremenoj umjetnosti pa tako i u glazbi. Za svaki novi glazbeni pravac, još od početka 20.st., možemo reći da je nosio etiketu alternativnog: jazz, rock & roll, punk, hip hop, techno... No, u svijetu glazbe se pojam alternativnog često miješa s pojmom '(ne)komercijalnog' pa je pitanje, gubi li neki glazbenik ili grupa glazbenika status alternativnog, čim postigne komercijalni uspjeh? Na neki način da, ali zapravo i ne... Primjerice, pojava punka, kao subkulture koja prkosi svim društvenim normama, uz bučnu glazbu eksplicitnih teksta koju sviraju loši svirači i pjevaju još gori pjevači skloni delinkvenciji - po svim parametrima alternativan pokret koji je, u relativno kratkom razdoblju, stekao poklonike diljem svijeta i polučio komercijalan uspjeh. Je li zbog toga punk kao pokret prestao biti alternativan? Ili npr. Kraftwerk kojeg smatramo ishodištem čitave elektroničke glazbe. Njihov ''Autobahn'' iz '74. smatra se revolucionarnim albumom koji je utjecao na generacije glazbenika, posljedično ključnim za razvoj današnje elektroničke glazbe. Uslijed takvog globalnog uspjeha, možemo reći da je Kraftwerk odavno prestao biti alternativan. Ali, te 1974. i još dugo nakon toga, Kraftwerk, ne samo da je bio alternativan, bio je jedinstvena pojava u svijetu glazbe, što je, na neki je način, ostao do danas...

Ovim oksimoronom alternativno-komercijalnog, na sličan način, možemo opisati uspjeh još nekih velikih glazbenih imena koja dolaze iz elektroničke glazbe. Među njima su i The Prodigy, Skrillex, Underworld, Massive Attack i dr. Još je veći broj onih čiji je uspjeh ostao u okvirima ljubitelja elektroničke glazbe, što je još jedan specifikum scene. A koliko je tek onih koji su se, u nekom trenutku, bavili nekom alternativnom interpretacijom elektroničke glazbe i ostali neotkriveni, to nikad nećemo saznati... Glazbenike koje ćemo predstavljati u ovoj rubrici, možda očekuje slična sudbina, a možda ih uspjeh čeka baš ''iza ugla''...

Drugi pojam koji ide, rame uz rame, s alternativnim jest i samozatajno. Informacija o ovim glazbenicima, uglavnom ima vrlo malo ili uopće ne pa za njih doista vrijedi ona fraza da ''glazba priča umjesto njih''. Uostalom, jesu li vam poznata imena ovih hrvatskih glazbenika: Moz, Iv/An, Monotask, 100 kΩ, SpajA.S.E., Onejgn, Juha, Baukach ili Andrr3? Jedan od tih samozatajnih glazbenika je i zagrebački producent SHRINE36 koji je, ove godine, na svom Bancamp profilu, objavio 10 izdanja. Neka su, doduše, kompilacije djela iz prijašnjih godina, no posebnu pažnju plijene neki od posljednjih albuma koji sadrže neobično velik broj glazbenih djela, neobiočno kratkog trajanja. Primjerice, album ''Log'' sadrži 36 djela, trajanja od 5 do 50 sekundi, a ''B-Shrines'' broji čak 56 djela...

Još manje informacija, na svom Bandcamp profilu, nude Igen & Onejgn, za koje je teško dokučivo je li riječ o tandemu ili o jednoj osobi. U svakom slučaju, na Bandcampu se može naći njihovih (njegovih) 7 albuma, objavljenih u razdoblju od travnja 2020. do ožujka ove godine, kad je objavljen ''Jlop'' sa 6 stvari ambijentalne elektronike, od kojih svaka traje točno 9 minuta. Mrvicu informacija više o sebi, otkriva nam Splićanin SpajA.S.E., za kojeg, osim činjenice da dolazi iz Splita, saznajemo i da svira gitaru i eksperimentira s gitarskim pedalama. Krajem prošle godine je objavio album ''Just...''

S druge strane, ponekad se iza neobičnih pseudonima i glazbenih projekata kriju glazbenici, poznati na sceni pod nekim drugim imenom ili pak ljudi koji su javnosti poznati iz nekih sasvim drugih područja djelovanja. U ove potonje spada Marko Capek, poznati hrvatski aktivist zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije koji je radio na projektima UN-a po cijelom svijetu. Marko kreira i vrlo zanimljivu glazbu i na Bandcampu ga možete naći pod imenom Juha.

Drift Phonk i Memphis Rap žanrovi su, odnosno tagovi koji će vas, na Bandcampu, dovesti do opusa mladića čije je umjetničko ime Andrr3. Kako je, za razliku od samozatajne većine, na svom profilu, ponudio nekoliko korisnih linkova, poput SoundClouda ili Instagrama, otkrit ćete kako ovaj mladi glazbenik dolazi iz Rijeke i kako mu je pravo ime Andre Girotto. Na Bandcampu se nalazi 6 njegovih, vrlo svježih izdanja, od kojih najstarije datira iz prosinca prošle godine. S Andreom ćemo zaključiti ovaj uvodni dio u rubriku alter (nacija). Stay tuned za još ''pomaknute'' glazbe iz Hrvatske i ostatka regije...