A odakle si ti?
Naš suradnik Dubravko Jagatić u svojoj novoj kolumni piše kako elektronička glazba svoju publiku pronalazi online
U sklopu godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva koje je za temu 2008. godine imalo "Instrumentiranje grada: glazba, gradovi, politika" pozvan sam kao gostujući predavač, te sam održao predavanje na temu "Instrumentiranje grada ne postoji! Nema gradova i politike! Postoji samo Internet i globalna popularnost glazbe!".
Želja mi je bila pokazati i dokazati da je grad ili zemlja porijekla pri nastajanju nekog glazbenog djela u današnjem svijetu potpuno nevažna, te sam tada između ostalog napisao: "Pojavom interneta, glazbena industrija mijenja se iz temelja. Prestaje povezanost glazbe s gradovima, regijama, klubovima, državama. Glazba postaje sve više opće dobro i svatko tko ima pristup računalu ima i pristup glazbi cijelog svijeta bez obzira o kakvom se glazbenom stilu radilo." Dakako, dosta je sijedih glava tada ostalo u čuđenju tvrdeći da je to nemoguće, jer svako glazbeno djelo ima svoj pečat lokalne okoline gdje je nastalo.
(Filip Gežin & Mike Dean)
Glazba je danas kao nikada prije u potpunosti postala globalna. Što se pak elektroničke scene tiče tu je situacija još jasnija. Beatovi, zvukovi, sampleovi i produkcija su ispred svakog grada i svake zemlje. Elektronička glazba stvorila je jedno globalno pleme čiji pripadnici obožavaju ples, dobar groove, vrhunsku produkciju i nadasve dobar provod. Pripadnicima tog istog plemena na zadnjem je mjestu podatak odakle je neki DJ, izvođač, autor. Istini za volju, neki su gradovi udarili izuzetno veliki pečat na glazbu svojih umjetnika pa su tako mjesta poput Detroita, Berlina, Goe, Manchestera ili Ibize postali istovremeno asocijacija na specifičan zvuk i stil. Svejedno, elektronička scena ne pati niti je ikada patila od porijekla autora. Osim toga, ako je autor iz Zagreba, producent iz Berlina, a izdavač iz Tokija, kome je važno u kakvoj je sredini nastala glazba ako je globalno zanimljiva i nalazi se na top ljestvicama širom svijeta, te u njoj uživaju na svim kontinentima.
Elektronička glazba, ali i svi ostali glazbeni žanrovi, svoju publiku pronalazi online. Kao nikada do sada, zemlja porijekla, nacija ili grad postali su irelevantni. Na prvom je mjestu kvaliteta, kako glazbe i produkcije tako i osobnosti i ljudskosti autora. Kultura DJ-iranja izbrisala je sve postojeće granice, a Amerika i Engleska izgubile su monopol nad glazbenim žanrom. Mnogi pripadnici tog globalnog plemena koji se klanjaju dobrom beatu i sintetičkom zvuku napokon su dobili priliku pokazati koliko su dobri, kreativni i originalni bez obzira dolaze li iz Irana, Vijetnama, Kolumbije, Islanda, Hrvatske ili Azerbajdžana.
(PEZNT)
No istovremeno, autorska elektronička glazba u fuziji sa lokalnom glazbenom baštinom ili pak glazbenim folklorom neke posve udaljene zemlje na drugom kraju svijeta, neki će autori znalački iskoristiti kako bi se istaknuli iz mnoštva jednakih, nudeći pri tom jedan posve novi zvuk blizak globalnom plemenu 21. stoljeća. I to pripadnicima tog plemena koji će prije svega cijeniti njegovu autorsku kreativnost, vrhunsku produkciju i odličan groove. Baviti se elektroničkom glazbom u današnje vrijeme je poput one poslovice koja kaže - ako staviš prst u more bit ćeš povezan sa cijelim svijetom.
Uostalom, kome se da još danas gnjaviti s nacijom i nečijim porijeklom, bojom kože ili seksualnom orijentacijom kada može svakodnevno uživati uz tako dobru glazbu sa svih strana svijeta.
(Naslovna fotografija: Koolade, PEZNT, Insolate, Ilija Rudman)