Ako nije na Instagramu, nije se dogodilo: Kako je jedna društvena mreža promijenila DJ kulturu

Privodimo kraju 2010-e. Iza nas je interesantna dekada u kojoj se mnogo toga promijenilo te pozitivno ili negativno utjecalo na našu svakodnevicu, kulturu ponašanja, način komunikacije... U dekadi koju polako ostavljamo iza sebe poseban rast i društveni utjecaj imale su društvene mreže, bez kojih mnogi danas ne mogu zamisliti svoje svakodnevno ophođenje.

Ovdje posebno ističemo Instagram, app koji je 2010. godine bezazleno započeo kao mjesto za dijeljenje lijepo uređenih fotografija, a zatim kroz desetljeće postao neophodna platforma u komunikaciji, marketingu, prodaji, promociji... Od bazičnih filtera do društveno (be)značajnih influencera, Instagram je značajno utjecao i na dance glazbu te clubbing kulturu, jer ako nije na Storyju, nije se dogodilo.

I nećemo se zavaravati, Instagram je danas puno više od "standardne društvene mreže"; s brojkom od milijardu globalnih korisnika, može postati unosna prodajna, kao i neophodna marketinška i PR platforma. A to sve nije rezervirano samo za velike brandove, već i za čitavu kreativnu industriju, u koju spada i glazbena industrija, a u koju zatim spadaju i DJ-evi i producenti. Da, uz pomno razrađenu strategiju i investiciju, kroz ovaj "app" je moguće dosegnuti ciljanu publiku, izgraditi zajednicu fanova, popuniti tour-kalendar, dosegnuti svjetsku publiku...

A kako je došlo do toga, donosimo u pregledu momenata i artista kojima je upravo Instagram torpedirao glazbenu DJ/producentsku karijeru i postavio ih u sam vrh današnje dance scene.

(Neonbrand, Unsplash)

Započnimo s Peggy Gou. Ako sada pogledamo njenu karijeru, vidimo kako ima izrazito vjernu bazu fanova diljem svijeta, dizajnira odjeću kao suradnica velikih fashion-brandova, modne revije prati iz prvih redova, vodi vlastiti label Kirin...Bacite oko na njen Instagram feed - i bez da trenutno ulazimo u detalje, uzmite ga kao case-study primjer dobro vođenog brand-accounta s izvrsnim balansom sadržaja koji prikazuje nju kao DJ fashion-ikonu, producenticu, kreatoricu, artisticu sa suludom bazom fanova koji redovito na njene nastupe dolaze s posebno dizajniranim i zabavnim komadima odjeće koji nose personalizirani "Peggy Gou" brand.

(Peggy Gou Instagram, screenshot)

A kako je došlo do toga? Zapravo, vrlo jednostavno i školski. Redovitim korištenjem Instagrama i stavljanjem razne vrste sadržaja iz svakodnevnog života; a zatim je dobilo level-up u listopadu 2018. kada je ova južnokorejska DJ-ica i producentica udružila snage upravo s ovom društvenom mrežom kreirajući ADE 'behind-the-scenes' sadržaj za glavni Instagram account - win-win situacija za Peggy, Instagram, ali i dance kulturu, koju je Instagram na ovaj način približio širokoj globalnoj publici!

Što nas dovodi do savjeta za DJ imena na početku karijere - ako vam to odgovara, uvrstite Instagram u svoj kanal komunikacije prema publici, i redovito dijelite s pratiteljima svoju svakodnevicu, bez obzira da li je riječ o izvrsnom momentu za vrijeme DJ seta, kreativnog trenutka u studiju ili putovanja u susjedni grad/državu na gig. Jer nikada nije bilo lakše (i jeftinije) komunicirati s publikom.

Primjer: Sherelle. Londonska DJ-ica i producentica specijalizirana u leftfield bass žanru, koja je nagli boost u svojoj karijeri doživjela početkom ove godine, nakon što je svoj talent masovnoj publici pokazala tijekom Boiler Room seta - koji je zahvaljujući svom live-streamu postao viralan! A gdje je tu Instagram?

Od momenta pozitivnog preokreta u karijeri, Sherelle je svoj Instagram profil usmjerila u kreiranje svojevrsnog portfolio-bloga kroz koji dokumentira ne samo svoje značajne momente u karijeri, već i projekte na koje je ponosna, sudjelovala u njima ili ne, te tako pruža podršku i širem krugu artista čiji rad cijeni. Uz to ističe kako joj je upravo Instagram profil vodeće mjestu za samo-promociju, od gigova do prezentacije novih izdanja.

(Sherelle Instagram, screenshot)

Ukratko, jasno je kako je Instagram zamijenio tradicionalne forme promotivnih materijala: flyere, postere, forume...dok je cilj ostao isti - proširiti informaciju što većem broju publike, koja ionako svoje "društveno" vrijeme planira uz pomoć informacija na društvenim mrežama.

No valja naglasiti, ova strategije nije i ne mora biti za svakoga, i ne treba vam za to članak koji će potvrditi. Ako ne želite svakodnevno "visiti" na Instagramu, osmišljavati sadržaj, baviti se analitikom i "lajkovima", to je sasvim okej. Ne radite ništa krivo. Imate opciju - angažirati profesionalnca koji će to raditi za vas, samostalno biti aktivni tempom i načinom koji vama najbolje odgovara ili jednostavno - ne biti prisutni!

Primjer u tome je Skee Mask, producent iz Munchena, čija karijera ima jako dobre temelje, a njegov aktualni album "Compro" je dosegnuo i niz 2018. top-lista u medijima kao što su Pitchfork, RA, FACT i Mixmag. A njegova online-prisutnost svedena je na minimum, unatoč tome što i sam priznaje da ponekad osjeća pritisak zajednice za češćim Insta-angažmanom: "Danas kao artist pogledaš oko sebe i vidiš kako 99% producenata i DJ-eva intenzivno koristi platforme kao što je Instagram. I zatim se nađeš u borbi sam sa sobom trebaš li i ti tako, iako ti to nije prirodno", objašnjava te zaključuje kako mu je unatoč tim nedoumicama vodeći primjer Helena Hauff, koja uspijeva njegovati široku bazu fanova i privlačiti novu publiku, sve uz manjak prisutnosti na društvenim mrežama - i to isključivo kroz svoj rad, nastupe i glazbenu aktivnost.

Svi to radimo i svi smo tome svjedočili...na plesnom podiju u zrak podižemo mobitele, a ne ruke. Neizbježno je spomenuti kako su upravo pametni telefoni i sve društvene mreže promijenili naš način konzumiranja dobrog starog noćnog izlaska. Nebitno da li je riječ o razmjeni WhatsApp poruka "di se nađemo" ili snimanju videa za još jedan Instagram Story, clubbing kultura se itekako promijenila, sviđalo nam se to ili ne. A samim time, vizualno su se promijenili i nastupi, koji su postali grandiozniji, eksplozivniji, vatreniji, spektakularniji... A ovo je nešto što sami klubovi i festivali mogu ili ne moraju prihvatiti - na organizatorima je hoće li kreirati filmsku estetiku pozornica (Dekmantel, Tomorrowland...) ili će vas na vratima kluba dočekati jasna poruka "PHOTOGRAPHIEREN IST NICHT GESTATTET!" (Berghain).

(Noiseporn, Unsplash)

"Mlađe generacije imaju potrebu zabilježiti te najposebnije trenutke u noćnom izlasku i zatim ih podijeliti na društvenim mrežama, a to zapravo znači da nisu u samom trenutku" ističe DJ Barely Legal i nastavlja: "Prije deset godina nismo imali Instagram i Snapchat, i jedini razlog zašto ste koristili mobitel je da zabilježite određeni moment za sebe, svoju kolekciju ili uski krug prijatelja. Čini mi se da danas ljudi imaju potrebu objavljivati sadržaj na svojim mrežama kako bi što širi krug ljudi vidio da su bili na nekom eventu, kako bi pokazali da su u trendu."

S druge strane, Robbie Murch, koji stoji iza platforme i grupe The Identification of Music Group (IOM), ističe: "Generalno mislim da je za klubove pozitivno imati 'no-phones' pravilo. Što si stariji, to više cijeniš trenutke privatnosti i postaju ti osobniji." No s druge strane, upravo njegova spomenuta grupa IOM itekako potiče korištenje mobitela tijekom clubbinga, a on to podupire stavom: "Pojedina objava unutar te grupe može rezultirati značajnim porastom prepoznatljivosti određenog artista ili pjesme, a to su prepoznali i timovi artista koji pokušavaju upravo takav sadržaj objavljivati u grupama i na platformama koje broje velik broj krajnjih korisnika; nerijetko viđamo čitav produkcijski tim koji hoda za artistom i kreira sadržaj pogodan upravo za društvene mreže! No nije sve to u svrhu 'kapitalizma'; jedna objava od strane stvarnog fana može biti značajna za manje artiste. Svi se suočavamo s manjkom koncentracije i nedostatkom pažnje, stoga takva objava može biti ključna u probijanju artista prema široj publici."

Primjer: Vivie-Ann Bakos, nekada polovica, a danas solo-act kanadskog techno-projekta Blond:ish, pridružila se Instagramu 2012. godine. Kako i sama ističe, tada je ovu platformu koristila na 'dosadan način' - kako bi objavljivala flyere i promotivne materijale te nije uviđala njegov puni potencijal. Kojih osam godina kasnije, i s više od 150.000 pratitelja, Instagram profil joj je postao alat za direktnu komunikaciju s fanovima i dijeljenje sadržaja koji se dotiče njenog svakodnevnog glazbenog života, ali i snažnog stava o klimatskim promjenama. Upravo putem Instagrama intenzivno komunicira o svom projektu i inicijativi "Bye Bye Plastic", kroz koju naglašava sve opasnosti korištenja plastike u svakodnevici te pokreće razne akcije o suzbijanju korištenja istog: "Imam snažnu povezanost sa svojom zajednicom, i vjerujem da me prate jer sam autentična u tome što radim. Bez obzira da li je riječ o mojoj glazbi, druženju s prijateljima, pizza-partyju na plesnom podiju ili pokušaju da se okupimo i imamo pozitivan utjecaj kroz neku od Bye Bye Plastic inicijativa". A upravo je niz crowdfunding te društveno-angažiranih inicijativa, poput Bye Bye Plastic, doživjelo svoj uspjeh zahvaljujući viralnosti na društvenim mrežama, pa tako i na Instagramu.

"Osjećam da kao javna osoba koja koristi tu platformu imam odgovornost širiti pozitivan utjecaj i povezivati se sa zajednicom diljem svijeta te doprinositi svojim aktivnostima i porukama. Instagram mi služi da kroz tu platformu sa širom publikom dijelim znanje koje sam stekla, ali i da istovremeno učim od drugih", zaključuje Vivie-Ann.

(Blond:ish Instagram, screenshot)

Na stranu povezanost Instagrama i artista, i sami korisnici ove platforme pokazuju kako se ovim putem žele povezati sa svojim glazbenim idolima - brojke otkrivaju kako Instagram korisnici provode 42% više vremena na konzumiranje sadržaja povezanog s glazbom, u usporedbi s korisnicima ostalih društvenih mreža, što nas na IG-u dovodi do brojke od 45,000,000 dnevnih reakcija na sadržaj koji kreiraju glazbenici.

Stoga, jasno je kako potražnja postoji, no što je s ponudom, trebaju li artisti dostavljati više ili manje sadržaja? Vraćamo se na bazu - na artistu je da odluči koliko i kako će koristiti platformu, jer je očito kako postoje i pozitivne i negativne strane svake društvene mreže, pa tako i Instagrama. Upravo je na tu temu Pioneer DJ nedavno objavio dokumentarni film "INSTA DJ", u kojem je istaknuta važnost mentalnog zdravlja svakog artista, sa ili bez društvenih mreža, a svoja promišljanja dali su Annie Mac, Carl Cox, Ben Turner...

Sasvim je jasno kako će Instagram i dalje biti jedna od vodećih platformi društvenih mreža i kroz 2020. godinu, odnosno sve dok ne dođe "nešto novo, drugačije i uzbudljivije", kroz što ćemo ponovno svjedočiti vrlo sličnom razvoju događaja - od lokalnog DJ-a do globalne zvijezde.

(Alice Donovan Rouse, Unsplash)

Očito je kako je kultura clubbinga u posljednjih desetak godina znatno izmijenjena, a Instagram i njegovi korisnici tome su dali svoj značajan doprinos. I dok s jedne strane imamo globalna artist imena koja svoj proboj na svjetsku scenu mogu dijelom zahvaliti upravo strateškim vođenjem Instagram profila, istovremeno imamo niz artista koji čine upravo suprotno - ograničavaju svoju prisutnost na društvenim mrežama, ne zamaraju se digitalnim trendovima i održavaju iznimno uspješne svjetske karijere.

Stoga, vrijedi zapamtiti, odluka je vaša, i kojim god putem krenuli nema krivog smjera dokle god vodite računa da to što činite, činite radi sebe, a ne validacije drugih.