Kako se Berlin doista nosi s posljedicama COVID-19 pandemije

Prije točno mjesec dana, 03. listopada, Njemačka je proslavila 30 godina od ujedinjenja zapadne i istočne države, a posebno mjesto u toj proslavi uvijek je imao Berlin, gdje je taj proces i započeo padom Berlinskog zida, u studenom '89. No, umjesto šarolikog programa slavlja, u kojem je noćni dio trebala preuzeti bogata klupska scena - posljednjih 15-ak godina glavna gradska turistička atrakcija, Dan ujedninjenja dočekan je pod strogim epidemiološkim mjerama, u parcijalnom lockdownu, uslijed pandemije COVID-19, zbog koje većina klubova uopće ne posluje.

Najpoznatiji berlinski klub Berghain, privremeno je pretvoren u umjetničku galeriju, a mnogi pokušavaju opstati i svakodnevno otvaraju vrata u propisanom, skraćenom radnom vremenu do 23h. Naravno da takva situacija otvara prostora za ilegalne rejvove koji su se počeli odvijati u predgrađu grada, na poluotvorenim lokacijama, što su nedavno oštro kritizirali neki lokalni mediji.

Berlinska klupska kultura godišnje uprihodi gotovo dvije milijarde eura i ima jedinstven kulturološki status u svijetu koji se, postepeno gradio, posljednjih 30 godina. No, među gradskim veteranima scene vlada pesimistično razmišljanje kako, ni nakon COVID-19 pandemije, stvari neće biti iste kao prije i da je ovo, zapravo, kraj još jedne ere u clubbingu i Berlina kao njenog žarišta, nakon New Yorka i Londona.

Doduše, berlinska klupska mašinerija nije dočekala prvi lockdown proljetos nespremna. Već je prvog dana lockdowna, 13. ožujka, pokrenuta live stream platforma United We Stream koja je prikupljala i sredstva za klubove i glazbenike. No, ideja koja se u početku činila inovativnom i atraktivnom, ubrzo je počela blijediti. Ne zato što su berlinski DJ-i bili loši i ne zanimljivi, nego zato što je, do ljeta, došlo do klasičnog overloada u ponudi DJ streamova. YouTube, Facebook live, Twitch, Instragram te gomila privatnih servera nudila je gomilu DJ streamova 0-24. Streamovi su potpuno izgubili smisao porastom temperatura u lipnju...

Uz lockdown na snazi i slab interes za streaming, situacija se činila beznadnom. Srećom, u ovakvim se prilikama, iskazala snaga njemačke ekonomije. Od početka ožujka, pokrenuto je čak pet programa za financiranje klupske scene - od gradske uprave Berlina, metropolitanske regije Berlin Brandenburg te saveznog ministarstva kulture koje je osiguralo 80 milijuna eura za kiubove. Osim toga, GEMA, njemačka organizacija za zaštitu autorskih prava (ekvivalent našem HDS-ZAMP-u) ponudila je sufinanciranje projekata prilagodbe klupskih prostora - poput izgradnje terase, vanjskog šanka ili natkrivenog, poluotvorenog prostora.

No, bez obzira na ove pogodnosti, postoji i druga strana priče - ilegalne zabave na obroncima grada i privatni tulumi u prenamijenjenim klupskim prostorima. Iako ovakav način partijanja evocira neka davna vremena samih začetaka rave pokreta na tajnim lokacijama koji su definirali moderan pojam undergrounda, riječ je ipak o vrlo rizičnim akcijama. Ako mislite da su kazne za hrvatske organizatore koji ne poštuju epidemiološke mjere rigorozne, u Njemačkoj one iznose najmanje 10.000 eura na više.

Osim Dana ujedinjenja i državnog blagdana, 03.listopada, u Berlinu se obilježava i Dan klupske kulture koji je ove godine izgledao potpuno drukčije. Unatoč restriktivnim mjerama, gotovo svi klubovi, od kojih neki i nakon višemjesečne stanke, tog su dana otvorili svoja vrata, makar i simbolično na nekoliko sati. Gradska uprava tom je prigodom s 10.000 eura nagradila 40 klubova i kolektiva koji su ipak održali kontinuitet događanja, pridržavajući se pritom novim pravilima.

Najnovija inicijativa na sceni je da se u klupskoj zoni u gradu postave punktovi za tzv. brze COVID-19 testove s rezultatima unutar sat vremena. Prijedlog je da savezno ministarstvo zdravstva sufinancira taj projekt i omogući testove po cijeni od 10 eura. Svi oni čiji rezultat bude negativan, potom bi mogli ostvariti i popust na ulaznicu u bilo koji klub, u istom iznosu. No, ova hvalevrijedna ideja, zasad još nije naišla na zeleno svjetlo u njemačkoj vladi. Među onima koji glasno podržavaju ovu inicijativu su i brojne LGBTQ+ udruge koji ističu kako su većini pripadnika njihove zajednice klubovi drugi dom, a nekima su i zamijenile pravi dom, odnosno obitelj. Takvim ljudima je nemoguće zabraniti izlaske te se, na ilegalnim zabavama, dovode u izravnu opasnost.

Dok mnogi klupski djelatnici, glazbenici i clubberi smatraju kako bi projekt brzog testiranja u Friedrichshain-Kreuzberg kvartu riješio problem revitalizacije clubbinga, neizvjesnost se nastavlja, a zima je pred vratima. Jedna ohrabrujuća vijest stigla je prije 10-ak dana, kad je sud u Berlinu presudio u korist 11 restorana koji su prijavili zabranu rada nakon 23h kao protuustavnom...