Kratka povijest disko kugle
Gdje je, kada i kako nastao nezaobilazan ukras u svakom disku
Svaki istinski disko frik iz bilo kojeg kraja svijeta reći kako disko nije disko bez disko kugle. I doista, kugla obljepljena mozaičnim zrcalima postala je, 70-ih godina, zaštitni znak disko klubova, a unatoč tome što joj je popularnost oscilirala, ovisno o glazbenim i modnim trendovima, u uređenju noćnih klubova pa i glazbenih pozornica zadržala se sve do danas...
No, iako disko kuglu vežemo ponajprije uz disko eru, njeni korijeni sežu puno dalje u prošlost, čak i u pretprošlo stoljeće. Naime, prvi dokumentirani projekt izrade zrcalne kugle, kao ukrasnog, svjetlosnog elementa zabilježen je 1897., u biltenu Electrical Worker, kojeg je objavljivao sindikat električara iz gradića Charlestown, u američkoj saveznoj državi Massachusetts. Zrcalna kugla tom je prilikom predložena kao dekoracija za božićnu zabavu sindikata. Ta proto-disko kugla bila je statična, bez rotirajućeg motora, okružena žaruljama u boji i jednim reflektorom koji je iz daljine osvjetljavao tu instalaciju. Osim na spomenutoj sindikalnoj zabavi u Massachusettsu, slična se zrcalna kugla može vidjeti na brojnim arhivskim fotografijama iz ranih godina 20.st., bilo da je riječ o vjenčanjima, maturalnim zabavama ili koncertima, ali kao zaštićeni patent pojavljuje se tek 1917. U potpisu patenta za ''sferičnu instalaciju, po mogućnosti šuplju, čija je površina prekrivena mozaikom zrcala'' našao se izumitelj Louis Bernard Woeste iz Kentuckyja. No, budući da, iz istog perioda, postoje i fotografije sa sličnim kuglama iz Njemačke i Francuske, ostaje upitno je li Woeste jedini koji je tih godina izrađivao zrcalne kugle. Ipak, njegova tvrtka Stephens & Woeste je, 1922. prva objavila oglas za komercijalnu prodaju zrcalnih kugli u časopisu Electrical Merchandising. Njihova kugla, nazvana ''magnificent globe'' bila je promjera 27 incha (68,5cm) i prekrivena s 1200 četvrtastih komadića zrcala. Tijekom 1920-ih godina postala je standardni inventar mnogih američkih jazz klubova...
Tvrtka Stephens & Woeste, smještena u Cincinnatiju, kasnije preimenovana u Myriad Reflector Company, jedina je u SAD-u proizvodila zrcalne kugle sve do 2.svj.rata, kad je patent prodan tvrtci Omega National Products iz Louisvillea u Kentuckyju, u vlasništvu Tonija Lehringa, kojeg disko industrija upravo pamti kao vodećeg proizvođača disko kugli. Na proizvodnji je, tijekom ratnih godina radilo 20-ak mladih žena, a proizvodile su se kugle svih mogućih dimenzija, od veličine kuglica za bor do onih višemetarskih promjera. Među klijentima, prije disko klubova, bili su restorani, zabavni parkovi, sportske i koncertne dvorane. Omega je već 50-ih godina počela izvoziti disko kugle, a nedugo zatim licencirana proizvodnja krenula je i u nekim europskim tvornicama namještaja i rasvjetnih tijela. Na svom vrhuncu, Omega je proizvodila oko 90% disko kugli na čitavom svijetu, a njihov najprodavaniji model u eri disko klubova bila je rotirajuća kugla promjera 48 inča, čija se prodajna cijena kretala oko 4000$. Upravo je taj model zaslužan što je proizvod prestao biti poznat kao zrcalna kugla i dobio novi, uvriježeni naziv - disko kugla. Tvrtka Omega i danas proizvodi disko kugle, doduše ne više za maloprodaju. Na popisu njihovih današnjih klijenata su poznati filmski studiji, organizatori nagrade Oscar ili produkcija Madonninih koncerata. Iako tijekom zlatnih godina diska, većina lokalnog stanovništva u Louisvilleu nije imala pojma da živi u svjetskoj prijestolnivi disko kugli, nedavno je tamošnja gradska uprava pokrenula inicijativu za obaranje Guinnessovog rekorda u izradi najveće disko kugle na svijetu...
Kraj disko ere koja je, tijekom 80-ih, u javnosti nerijetko povezivana i s pojavom AIDS-a, zamračio je svjetla disko glamura i, privremeno, pospremio disko kuglu u ropotarnicu povijesti. Ipak, ne zadugo, jer se ponovno našla pod reflektorima niti 10 godina kasnije, usponom elektroničke glazbe i, posljednično, raznim fazama disko revivala, tijekom 90-ih pa sve do današnjih dana. Disko kugla je i tema mnogih glazbenih spotova i scenografski elemenent brojnih koncertnih turneja. Daft Punk, George Michael, Madonna, Kylie Minogue, Sophie Ellis Bextor ili Lil' Kim samo su neka od velikih glazbenih imena koja su, u svojim karijerama, posezala za estetikom disko kugle. Kao ikonu noćnog života i dekadentnog lifestylea, disko kuglu su prigrlili i neki glazbenici koji nisu bili izravno vezani ni uz disko, ni uz elektroničku glazbu. Među njima je vjerojatno najpoznatija grupa U2, čija je turneja PopMart 1997., bila čitava u znaku disko kugle, kao uostalom i njihov hit ''Discotheque'' te poseban model Gibson Les Paul gitare The Edgea iz istoimenog spota...
