Kronike plesnog podija: Evolucija plesne glazbe

Breakdance, specifičan akrobatski ples, nastao na ulicama Bronxa, početkom 70-ih, ostavio je neizbrisiv trag na urbanu pop kulturu s kraja 20. i početka 21.st. te odigrao vrlo bitnu ulogu u razvoju DJinga, kakvog danas poznajemo. Počeci breakdancinga, zapravo su evoluirane verzije tradicionalnih plesova koje je, u Ameriku, donijelo nekoliko generacija migranata iz raznih krajeva svijeta. Najstarija referenca o plesu nalik breakdanceu datira čak iz 19.st. i odnosi se na bilješke jednog poznatog britanskog putopisca...

Kad je, početkom 80-ih, hip-hop počeo osvajati mlade širom planete, to nije bilo isključivo samo zbog glazbe (iako je ona svakako nosila čitav pokret), već i drugih komponenti koje su ga uzdigle na višu razinu, dotad neviđenu na glazbenoj sceni. Rap, DJing, grafiti, slang, moda i breakdance stvorile su prvu, pravu, suvremenu sub-kulturu, odnosno hip-hop kulturu. Uz rep, kao temeljnu glazbenu ekspresiju hip-hop kulture, breakdance je bio sastavni dio scene od njenih, samih početaka i prvih kućnih tuluma DJ Kool Herca u Bronxu. No odakle potječe taj stil plesanja i kome je prvo palo na pamet izvesti nešto slično na nekom tulumu? O tome postoji nekoliko teorija, a najčešće se, kao inspiracija spominju scenski nastupi Jamesa Browna i kung-fu filmovi Brucea Leea ili bar to zvučalo dovoljno cool američkim novinarima koji su, početkom 80-ih, odlučili posvetiti pažnju breakdanceu. To je samo djelomično točno, dok je, s druge strane, termin 'breakdance' isto medijska tvorevina iz istog razdoblja. Izvorni hip-hop slang nije koristio taj izraz, nego b-boying/b-girling, u kojem je 'b' bila kratica za break - inače, riječ koja u engleskom jeziku ima dvostruko značenje: predah/odmor ili lom. Upravo je ovo drugo značenje bilo bliže onom u hip-hop slangu - lom kao uzbuđenje, ludilo, špica na tulumu/plesnom podiju koju bi prouzročio ritmični dio neke pjesme, kad bi se plesačice i plesači ''razbacali''. S vremenom su ti plesači i plesačice prihvatili izraze breaking i breakeri, ali ne brakedanceri. Čak štoviše, izvorni breakeri imali su averziju prema tom nazivu, smatrajući ga donekle i uvredljivim...

Svaka čast i Jamesu Brownu i Bruceu Leeu, ali korijeni breakinga ipak leže u nešto daljoj prošlosti, pod utjecajem tradicije koju su, sa sobom, donijeli migranti na američki kontinent, tijekom 18. i 19.st., a modificirali njihovi potomci, u prvoj polovici 20.st. To su, ponajprije, verzije narodnih plesova Velike Britanije i Irske, kao što su hornpipe, step ili jig, francuska kvadrilja, ali i niz zapadnoafričkih, plemenskih plesova. Čak je i mjesto izvedbe ovih plesova istovjetno breakingu, jer ovi su se plesovi plesali - uglavnom na gradskim ulicama, bilo da je bila riječ o kvartovskoj zabavi ili (nešto kasnijoj) organiziranom plesu u skupinama, kao nekoj primitivnoj formi street-arta. U svakom slučaju, poveznica s breakerima je evidentna. Najbizarnija povijesna referenca na nešto nalik breakingu datira iz 1866., crticom i ilustracijom u putopisu ''Rob Roy on the Baltic'', britanskog pustolova i inovatora Johna MacGregora (inače i potomka škotskog narodnog heroja Roby Roya). MacGregor je, ploveći Baltičkim morem, kanuom kojeg je nazvao Rob Roy, opisivao je prizore iz raznih obalnih mjesta, između ostalih i švedskog Norrköpinga. Ondje je ilustrirao i opisao plesača neobičnog, uličnog akrobatskog plesa, prozvavši ga salmon polka. Zanimljivo je i da se s tom švedskom regijom povezuje i Jonas Bronck, migrant iz 17.st. po kojem je Bronx dobio svoje ime...

Jedan, tipično američki, kulturološki melting pot tradicionalnih plesova, pod utjecajem suvremenih trendova, doveo je do prvih egzibicija na tulumima Clivea Campbella aka Kool Herca, 70-ih godina u Bronxu. No breaking trend je, nakon 1980., prvo zahvatio ostatak SAD-a, a ubrzo i Europu i cijeli svijet, čemu je kumovao i jedan od prvih reperskih hitova, ''The Breaks'', u izvedbi Kurtisa Blowa koji je, inače i sam bio b-boy, kao srednjoškolac u Harlemu. I Blow je, krajem 70-ih, živio u Bronxu, gdje nastaju prve breaking skupine, među kojima je, možda najpoznatija, Rock Steady Crew, osnovana 1977., pod imenom Untouchable Four B.Boys. Među osnivačima i originalnim članovima su b-boy legende Jimmy D, Jo-Jo, EZ Mike, Peabody 170th, Crazy Legs, Baby Love, Prince Ken Swift, Buck 4, Kuriaki I Doze. Rock Steady Crew su, početkom 80-ih, otišli i dalje od breakinga te, 1983., imali i vlastiti hit, "(Hey You) The Rock Steady Crew" te se pojavili i u prvim filmovima posvećenima hip-hop kulturi: ''Wild Style'' (1982.), ''Style Wars'' (1983.) i ''Beat Street'' (1984.). Neki članovi crewa pojavljuju se i u velikom filmskom hitu ''Flashdance'' (1983.), u kojem je b-boy Mr.Freeze, po prvi put na filmu, izveo poznati moonwalk (nakon što ga je osmislio Jeffrey Daniel iz grupe Shalamar) koji je, kasnije, postao zaštitni znak Michaela Jacksona. Od ostalih značajnih breaking ekipa iz Bronxa, valja izdvojiti New York City Breakerse, originalnog imena Floor Masters kojeg su tvorili Chino "Action" Lopez, Noel "Kid Nice" Mangual, Matt "Glide Master" Caban, Tony "Powerful Pexster" Lopez, Ray "Lil Lep" Ramos, a i organizacija Afrike Bambaataae, Zulu Nation imala je svoju plesnu ekipu, Zulu Kings. Sredinom 80-ih, svi veći gradovi imali su vlastite breaking communityje, crewove i natjecanja, a koraci, pokreti i trikovi dobili su svoje nazive, kao npr. footwork, top rock, headspin, applejack, swipe, handglide itd. Cijeli koncept, već je do kraja dekade, prešao Atlantik i počeo osvajati europsku mladež, dok su s breaking estetikom koketirale najveće pop zvijezde tog perioda, poput spomenutog Michaela Jacksona ili Madonne...

Kako u tzv. breakdance generaciju spadaju i brojni pioniri elektroničke glazbe, neupitan je i utjecaj breakinga i čitave hip-hop subkulture na trendove koji su definirali plesne žanrove krajem 80-ih. Poznato je kako je čuveni Greg Wilson, svoju glazbenu karijeru počeo kao organizator breaking događaja u Manchesteru i okolici. Iz sličnih su krugova dolazili i A Guy Called Gerald, Mark Bez Berry, Leeroy Thornhill i niz, kasnije poznatih, faca na elektroničkoj sceni. No osim na glazbenoj, breaking se, s godinama, afirmirao i na natjecateljskom polju pa je tako, po prvi put, uvršten u olimpijske sportove na nadolazećim Olimpijskim igrama, 2024. u Parizu, nakon što je debitirao, 2018., na Olimpijadi mladih u Buenos Airesu...

Posljednju priču iz serije Evolucija plesne glazbe, pročitajte OVDJE...