Kronike plesnog podija: One hit wonders

Primjer br.1:

A number of Names – ''Sharevari'', najpoznatiji, a ujedno i najbizarniji 'one hit wonder' techno glazbe. Iza tog imena bili su srednjoškolci iz Detroita, ekipa iz razreda kojoj su pripadali Paul Lesley, Sterling Jones i Roderick Simpson. ''Sharevari'' je njihova jedina ploča, a danas se smatra prvim, službeno objavljenim techno singlom. No oni, ne samo da, nakon toga, više nisu ništa napravili, nego su potpuno nestali iz javnosti, a Capriccio Records koji je ploču objavio, propao je godinu dana kasnije...

Primjer br.2:

Jay Dee –''Plastic Dreams'' jedna je od najpopularnijih house ploča svih vremena. Njen je autor, Edgar Robin Albers ili Jay Dee, jedan od prvih DJ-a u Nizozemskoj. Albers je, doduše, bio puno produktivniji od autora ''Sharevarija'', ali krozobjavljenih 20-ak singlova i albumom iz '95., nikad nije uspio, niti približno, ponoviti uspjeh ''Plastic Dreamsa''...

U elektroničkoj glazbi i srodnim joj glazbenim pravcima, sličnih primjera ima na pretek, a serijal ''One hit wonders'' ispričat će priče o onim najzanimljivijima. No pojam 'one hit wondera' nije došao s elektroničkom glazbom. Primjera ima čak i među skladateljima klasične glazbe, no suvremena pop kultura bilježi ih od najranijeg perioda rock'n'rolla. Ovisno o svjetskim glazbenim trendovima, tijekom druge polovice 20.st. i prvih 20 godina novog milenija, njihov je broj bio u uzlaznim ili silaznim putanjama. A zanimljivo je i porijeklo ovog termina... Zapravo je riječ o izvedenici staroengleske narodne izreke ''A wonder lasts for nine days'', a prvi je put zabilježena u zbirci zapisa iz 14.st., poznatoj kao ''Harley Lyrics''. Za formulaciju 'nine days wonder' zaslužan je stanoviti William Kempe, komičar i suvremenik Williama Shakespeara koji je 1600. objavio knjižicu o svom pothvatu, u kojem je za 9 dana, plešući stigao od Londona do Norwicha. Kad je 20-ak godina kasnije isti izraz upotrijebio i sam Shakespeare, u svom djelu ''Kako vam drago'', 'nine days wonder' je ušao u engleski jezik kao fraza za nešto kratkotrajnog uspjeha. Prema jednoj teoriji, izraz je prvi put parafraziran u 'one hit wonder' u jednoj recenziji albuma ''Waterloo'' grupe ABBA, u kojoj je autor ustvrdio da je tim albumom švedska skupina razuvjerila sve one koji su ih prozivali 'one hit wonder' bendom. ABBA je, inače, naslovnom pjesmom ''Waterloo'' s istomenog albuma pobijedila na Eurosongu 1974.

Ipak, 'one hit wonderi' osvajali su publiku i radijski eter, puno prije no što smo ih tako počeli zvati. Američki glazbeni novinar Wayne Jancik je, 1998., objavio knjigu '' The Billboard Book of One-Hit Wonders'', u kojoj je dao jasnu definiciju 'one hit wondera', odnosno onu prema kojoj je on unosio podatke u svoje djelo: to su glazbenici koji su od 1955. do 1998. samo jednom osvojili Billboardovu ljestvicu TOP 40 singlova. Iako je Jancikovo djelo odličan historiografski pregled imena koja su na ovaj način zasjala na glazbenoj sceni, ono se ipak, u potpunosti, oslanja samo na Billboardovu statistiku. Samim time daje samo krnji uvid u specifikum 'one hit wondera' i posve zanemaruje žanrove koji su egzistirali ili egzistiraju neovisno o Billboardu – u prvom redu funk, disco, hip hop i velika većina elektroničke glazbe. Osim toga, prosta statistička analiza izvan konkurencije ostavlja čak i neke osebujne likove iz domene mainstreama...

Najraniju fazu pojave rock'n'rolla u SAD-u, početkom 50-ih, većina će prosječnih konzumenata glazbe, uglavnom, povezati s imenima kao što su Elvis Presley, Chuck Berry ili Little Richard, možda i Jerry Lee Lewis. Međutim, prije svih ovih velikana, nastala je svjevrsna himna ovog razdoblja, ujedno i čitavog rock'n'rolla. Riječ je pjesmi ''Rock around the clock'', odnosno njenoj najpoznatijoj verziji iz 1954., u izvedbi Billa Haleya. Zvučni zapis originalne blues verzije nije nikad snimljen, a i autorstvo tandema Max Freedman i James Myers, u više je navrata osporavano. No proslavila je Billa Haleya i njegov bend The Comets koji su svoje karijere proveli svirajući ju po cijelom svijetu. Ipak, nedostatak novih pjesama i sviranje obrada tuđih hitova Haleya su, već krajem 50-ih, izbacili iz igre. Nakon nekoliko neuspješnih comebackova, Haley je skončao kao okorjeli alkoholičar. Na tragu popularnosti ''Rock around the clock'' bila još samo njegova obrada hita ''Shake, rattle and roll'' koja je, pak, proslavila još jednog 'one hit wondera' iz ovog razdoblja. Big Joe Turner (na naslovnoj fotografiji) bio je blues shouter (blues pjevači velikog raspona glasa koji su pjevali bez mikrofona) iz Kanzasa. Karijera mu je počela još 1920-ih, no povijest ga pamti po singlu ''Shake, rattle and roll'' iz '54. Turner je jedan od rijetkih 'one hit wondera' koji su to postali prema vlastitom izboru. Naime, Big Joe je uživao u slavi nekoliko godina, a već se, početkom 60-ih, vratio svojim klupskim blues nastupima, u pratnjim manjih jazz-combo bendova...

Prvo desetljeće rock'n'rolla u SAD-u jedno je od onih razdoblja u glazbi s velikim brojem 'one hit wondera'. Glazba je bila nova i popularna, a pružala je svakom klincu s gitarom i ambicijom da snimi singl, mogućnost da postane rock'n'roll zvijezda. Od gomile tih nadobudnih rockera, valja izdvojiti dvojicu koje je u 'one hit wondere' pretvorila nesretna sudbina. Na povratku s jednog zajedničkog koncerta 1959., u zrakoplovnoj su nesreći stradali Richie Valens i Buddy Holly. Obojica su bili mlade nade rock'n'rolla i smatrani su predstavnicima iduće generacije na sceni. Holly je '57. osvojio američke tinejdžere svojim hitom ''Peggy Sue'', a Valens godinu dana kasnije s ''La Bambom''. Valensova obrada meksičke narodne pjesme, značajna je i za integraciju latinoameričke glazbe u američki pop, budući da je postala prvi hit u SAD-u na španjolskm jeziku. ''La Bamba'' je otvorila vrata mnogim latinoameričkim pjesmama, uključujući i onu koju je VH1, 2002. proglasio Najvećim 'one hit wonderom' svih vremena. Čak 38 godina nakon ''La Bambe'', SAD (a potom i cijeli svijet) zaludila je ''Macarena''. Slično kao ''La Bamba'' i ''Macarena'' je obrada, odnosno remiks tradicionalne izvorne verzije, u ovom slučaju španjolskog flamenco dua, Los Del Rio. Originalna verzija objavljena je '93., na njihovom albumu ''A me mi gusta'', a napoznatija dance verzija 3 godine kasnije. Mike Triay i Carlos de Yarza, do tog trenutka (a i nakon tog trenutka) potpuno nepoznati DJ-i iz Miamija, snimili su taj remiks pod imenom Bayside Boys, a za dodavanje dijela teksta na engleskom jeziku zaslužan je bio lokalni radijski urednik i DJ, Johnny ''Jammin'' Caride.

Ovaj remiks ''Macarene'' proveo je 14 tjedana na vrhu Billboardove ljestvice – rekord kojeg su, tek nakon više od 20 godina, srušili nedavni hitovi ''Despacito'' i ''Old Town road''. Bayside Boysi su pak, '96., pokušali s još jednim singlom, ''Caliente'', nakon čega su prestali s radom...