Kronike plesnog podija: One hit wonders

Detaljna, kronološki linearna analiza 'one hit wondera', u svjetskim bi glazbenim okvirima, zahtijevala 100-tinjak nastavaka na našem portalu. Ovaj serijal jest osmišljen kao hommage toj kategoriji, ali isključivo u okvirima plesne glazbe ili prema ostavljenom utjecaju na plesnu glazbu, uključujući i onu suvremenu. A kronološki gledano, nakon ''La Bambe'' iz uvodnog dijela, turbulentne 60-e, otvorio je još jedan legendarni američki zabavljač, neprikosnoveni kralj twista i nesumnjivi 'one hit wonder', Chubby Checker...

Za Chubbyja Checkera bi, zapravo, preciznije bilo reći kako je on 'two hit wonder', no njegova oba hita ''The Twist'' i ''Let's twist again'' slični su, poput dva dijela iste pjesme, a i sam Chubby ih je, na koncertima, često izvodio kao medley. Ali prije nego što je postao kralj twista, Chubby (pravim imenom Ernest Evans) je, nakon srednje škole u Philadelphiji, nastupao kao imitator i stand up komičar. Zanimljivo je da njegovo umjetničko ime dolazi od jednog pjevača kojeg je rado imitirao. Fats Domino je, krajem 50-ih, bio još jedan popularni pijanist i pjevač, a inače je i autor evergreena ''Blueberry Hill''... Ime Chubby Checker zapravo je parafrazirani Fats Domino: chubby kao bucko, a fat kao debeljko, odnosno checkers kao društvena igra (dama) slična dominou... Chubby Checker se, sa svojom imitatorskom točkom, 1959. javio na audiciju mega-popularne TV emisije American Bandstand Dicka Clarkea koji ga je, potom, u više navrata pozvao u emisiju...

U jednom od tih TV nastupa, Checker je izveo svoju verziju ''The Twista'' Hanka Ballarda, r&b kantautora iz Detroita, koja je zaludila američke tinejdžere. Ples twist inače korijene vuče od afroameričkih robova na Karipskom otočju koji su ga, u 19.st., prenijeli na kontinent, nakon doseljavanja na Floridu. Navodno je, u žargonu tih doseljenika, twist bio i sinonim za seks. Samim time je i ''The Twist'' Chubbyja Checkera dobio kontroverznu notu ''zabranjenog plesa''. Možda je i ta asocijacija pomogla Chubbyju u tome postane kralj twista, što je i potvrdio svojim drugim hitom ''Let's twist again'' koji mu je '61. donio i Grammyja. Koliko su ove dvije pjesme bile globalno popularne, govori i činjenica da je Checker, na njihovim krilima, nastupao po cijelom svijetu, do kraja 60-ih. U kasnijoj fazi je pokušao eksperimentirati s discom i psihodeličnim rockom, ali to je bilo miljama daleko od uspjeha twista...

Dok je twist osvajao svijet, u Detroitu koji će, nešto kasnije, prvo postati poznat kao grad punka, a potom i grad techna, stvarala se prva glazbena prekretnica. Motown Records je, tijekom 60-ih godina, razvio specifičan stil soul glazbe, poznat kao Motown sound koji je odigrao ključnu ulogu u integraciju afroameričke glazbe u američku pop kulturu te utjecao na daljnji razvoj funka, disca pa i housea. Među pionirima house glazbe, gotovo da nema onog koji je izostavio utjecaj Motowna, odnosno životni period u kojem ga je slušao. Motown sound bio je temelj i za britansku northern soul scenu. Iako je, već u prvom desetljeću, iznjedrio neke velike glazbene zvijezde kao što su Marvin Gaye, Diana Ross ili Stevie Wonder, u ranom opusu Motowna nalazi se i čitav niz 'one hit wondera' koji su zasjali s jednim ili dva singla.

Među njima je i ženska skupina The Marvelettes, zaslužna i za prvi veliki hit Motowna, ''Please Mr Postman'' iz 1961. Ova pjesma bitna je i zbog toga što je, nakon njene objave, u glazbeno pojmovlje uveden novi termin, tzv. doo-wap, vrlo popularna forma višeglasnog pjevanja koja je utjecala i na daljnji razvoj r&b glazbe. Marvelettesice su, u raznim postavma, nastavile pjevati do kraja 60-ih, ali nikad nisu uspjele nadmašiti uspjeh pjesme ''Please Mr Postman''. No one nisu bile jedina ženska skupina pod okriljem Motowna. Najuspješnije su daleko bile The Supremes, iz kojih je izašla i Diana Ross, ali bilo je još ženskih 'one hit wondera' vrijednih spomena. Jedna od njih je i Martha and The Vandellas, poznate po pjesmi ''Dancing in the streets'' iz '64. Pjesma je, potom, obrađena u više navrata, a najpoznatija je ona iz 1985. koju su snimili David Bowie i Mick Jagger. Iste godine kao i Martha i grupa The Velvelettes, izbacuje svoj hit ''Needle in a haystack''. Među zanimljivijim 'one hit wonder' skupinama iz fonoteke Motown Recordsa svakako je i muški vokalni sastav The Contours, koji, osim pauze između '68. I '71., postoji već 60 godina i ima samo jedan hit, pjesmu ''Do you love me'' iz 1962. koju su, umjesto njih, umalo dobili The Temptations. Zanimljivo je da se ''Do you love me'' vratila na top ljestvice, čak 26 godina nakon objave, budući da se našla na soundtracku hit filma ''Prljavi ples'' iz 1988.

Motown je i nakon 60-ih i preseljenja u Los Angeles, periodično osvajao publiku nekim 'one hit wonder' singlom, ali o tome u daljnjim nastavcima ovog serijala. S druge strane, bilo je nekih koji su bili bliski Motown zvuku, ali su kao 'one hit wonderi' zaglavili u nekim drugim izdavačkim kućama. Među najznačajnijima je Jimmy Soul sa svojim hitom "If You Wanna Be Happy" , objavljenom '63., na relativno nepoznatoj etiketi SPQR ili vokalna skupina The Marcels sa svojom verzijom balade ''Blue Moon'' .

Posebna priča iz domene r&b/soul/doo-wap je grupa The Tokens iz Brooklyna koja je '61. objavila svoj veliki (i jedini) hit ''The lion sleeps tonight'' , obradu južnoafričke pjesme ''Mbube'' koju je 1939. objavio Solomon Linda, glazbenik iz plemena Zulu. Linda je preminuo godinu dana nakon što je verzija The Tokensa postala hit u SAD-u, a njegovi su rođaci i nasljednici desetak godina kasnije počeli pravnu bitku oko tantijema za pjesmu koja se u SAD-u vodila kao tradicionalna Zulu pjesma nepoznatog autora. Slučaj se dodatno zakuhao nakon što je pjesma rehabilitirana '94. u Disneyevom animiranom filmu ''Kralj lavova'', a konačna nagodba postignuta je tek 2006.

U ovaj pregled naznačajnijih 'one hit wondera' iz 60-ih svoje su mjesto zaslužila još dva benda koja nemaju veze s Motownom, a još manje s twistom. Ali, unatoč tome što ih glazbena industrija pamti samo po jednom hitu, oba benda se smatraju ključnima za pojavu dva različita pop žanra: sunshine pop i bubblegum. Howard Kaylan i Mark Volman, sredinom 60-ih, u Los Angelesu su osnovali bend The Turtles koji će, nakon uspjeha njihove ''Happy together'' iz '67. , postati predvodnici slabije poznatih bendova iz južne Californije poput Associationa, Millenniuma, Sagittariusa ili Yellow Balloona. Uoči ''ljeta ljubavi'' '68., ovi su bendovi dobili popularni naziv sunshine pop, a glavna karakteristika navodno im je bilo spajanje melankoličnog ugođaja s vjerom u bolji svijet. Početkom 70-ih, većina sunshine pop bendova se raspala, uključujući i Turtlese... Istovremeno, svoje je zlatne godine bilježio još jedan pod-žanr, doduše namijenjen nešto mlađoj publici, čiji je začetnik bio – nepostojeći bend (!!!) Bubblegum je, među mlađim tinejdžerima s kraja 60-ih, postao popularan zbog glazbeno-animirane serije The Archies show , temeljene na stripu Archies Comics. Glazbu su, za potrebe animirane serije, skladali i svirali glazbenici u okviru produkcijske kuće Filmation, a 1968. objavili su i singl ''Sugar, sugar'', pod imenom The Archies , ujedno i najveći teen hit 60-ih...