Kronike plesnog podija: One hit wonders

Za razliku od prijašnjih godina, početak 80-ih, uglavnom su obilježili 'one hit wonderi' s europskog kontinenta. Inovacije na području produkcije i aranžmana, u kojoj su sve važniju funkciju počeli imati elektronički instrumenti, generirali su nekoliko frakcija, od kojih će neke odigrati i značajnu ulogu u nastanku i evoluciji elektroničke glazbe. Ipak, prije toga, valja se prisjetiti još dvoje američkih 'one hit wondera' koje je nemoguće izbjeći u ovoj priči. Osim što im je mjesto na svakoj 'one hit wonder' listi zajamčeno, oni su ujedno obilježili kraj jednog žanra, odnosno početak jednog drugog...

Na zalasku disco ere, kad se već počeo koristiti termin post-disco, iz New Yorka je, nakratko zasjala skupina Indeep Michaela Clevelanda i pjevačica Rejane Magloire i Rose Marie Ramsey. Njihov veliki hit iz '82., ''Last night a DJ saved my life'', doduše nešto suvremenije produkcije no što je to bio slučaj nekoliko godina ranije, mediji su već tad prozvali posljednjim disco hitom. Za Indeep je, nažalost bio prvi i posljednji, iako su službeno funkcionirali do '87. Jedna od pjevačica, Rejane Magloire se, dvije godine kasnije, priključila belgijskoj grupi Technotronic. Osim produkcijom, ''Last night a DJ saved my life'' se od starijih disco uspješnica, razlikovao i po reperskom dijelu pjesme – načinu vokalne izvedbe koji je, do početka 80-ih, bio potpuno nepoznat širem auditoriju. Michael Cleveland se, odrastajući u New Yorku, vjerojatno s repanjem upoznao nešto ranije, ali do '79. je rap i ono što će kasnije postati hip hop kultura, bio lokalni trend među Afroamerikancima iz Bronxa. Zapravo, da je bilo po njihovom, možda bi to i ostao...

Naime, iako su bili podijeljeni u nekoliko klanova, hip hoperi iz Bronxa, krajem 70-ih dijelili su isto mišljenje o glazbenoj industriji i ponudama koje su im stizale od raznih diskografskih kuća. A to je bilo kategorično odbijanje komercijalizacije cijelog pokreta i bilo kakav oblik ulaska u sustav. U svojim su uvjerenjima bili toliko ustrajani da nisu ni snimali svoje nastupe. U to vrijeme, jedini način na koji se moglo čuti nekog da repa, bilo je osobno nazočiti nekom partyju. No bilo je samo pitanje vremena kad će netko pronaći način da zaobiđe taj pakt, jer hip hop je, na američkoj glazbenoj sceni, bio ''next big thing''. U tome je prva uspjela Sylvia Robinson i njen Sugarhill Records, na način da je okupila grupu nepoznatih mladića izvan svih reperskih krugova. Ti momci nisu ni bili iz Bronxa, nego iz New Jerseya i nisu ni bili pravi reperi. Wonder Mike i Master Gee repali su ispred zgrade uz boombox, a Big Bank Hank je radio u fast foodu u kojeg je zalazila gđa Robinson. Svu trojicu čula je, slučajno, u prolazu ili čekajući hamburger. To je bilo dovoljno da ih okupi u grupu Sugarhill Gang, dovede ih u studio i pusti im Chicov ''Good times''. Konačni ishod – ''Rappers Delight'', prva hip hop ploča u povijesti i jedna od najbizarnijih 'one hit wonder' priča...

A za to vrijeme u Europi... Selekcija 'one hit wondera' iz ovog perioda, u najmanju je ruku, šarolika, no ako izostavimo sva ''cheesy-pop'' imena, ostaju neki vrlo zanimljivi projekti. Prvi među njima je čudnovati belgijski kolektiv Telex. U namjeri da stvore novi europski zvuk, Telex je '79. objavio svoj prvi album ''Looking for St Tropez'' kojeg su opisali kao mješavinu disca, punka, elektronike i humora. Album nije bio naročito zapažen, ali je njegov drugi singl postigao kultni status među fanovima electro glazbe i svih njenih kasnijih fuzija. ''Moskow Diskow'' donio je Telexu i ponudu za nastup na Eurosongu '80. , na kojem su osvojili pretposljednje mjesto. Iako su do kraja desetljeća objavili još četiri albuma, ''Moskow Diskow'' im je ostao daleko najveći uspjeh, a početkom novog milenija ih izvukao iz naftalina, tijekom kratkotrajnog electroclash revivala...

Među pionirima post-disco zvuka, iz kojeg će nastati karakteristični žanrovi 80-ih – synth pop, new wave, electro pop i sl., bio je i Robin Scott. Ovaj osebujni glazbenik je, od kraja 60-ih, bio uključen u razne glazbene projekte, pisao glazbu za radio i TV, družio se s Malcolmom McLarenom i Vivienne Westwood te svirao u 10-ak manje poznatih bendova. Krajem 70-ih Scott je, tijekom boravka u Parizu, počeo eksperimentirati s upotrebom elektroničkih instrumenata i, pod pseudonimom M, objavio singl ''Pop Muzik''.

Otprilike istovremeno, dvojica studenata sa sveučilišta u Leedsu, tražila su svoje mjesto pod suncem. Glazbena karijera Marca Almonda i Davea Balla umalo je završila i prije no što je počela. Njihova glazbena vizija u ovom mutnom glazbenom periodu nije pronalazila svoj put do ijednog izdavača pa je Ball, za prvi EP Soft Cella, posudio novac od svoje majke. EP ''Mutant Moments'' bio je fijasko, ali im je ipak osigurao pojavljivanje na kompilaciji novih britanskih bendova, u izdanju etikete Some Bizzare, za koju su izdali i idući, podjednako neuspješan, singl. Imali su još jednu, zadnju priliku, prije raskida ugovora i odlučili obraditi jednu od najpoznatijih pjesama s tzv. Northern soul scene. ''Tainted love'' bio je i svojevrsni hommage Marcu Bolanu i T.Rexu, budući da je pjesmu u originalu izvodila njegova djevojka i klavijaturistica benda Gloria Jones. Verzija Soft Cella bila je broj 1 u 17 država 1981. Iako su s njihovog albuma ''Non-stop Erotic Cabaret'' zapažen uspjeh imali i singlovi ''Bedsitter'' i ''Say hello, wave goodbye'', Soft Cell pamtimo upravo zbog njihove ''Tainted love''. Dvije godine kasnije Almond i Ball su se razišli. Almond je, nakon Soft Cella, započeo uspješnu solo karijeru, a svojedobno je nastupao i kao DJ. Posljednji album ''Chaos and a dancing star'', na kojem gostuje Ian Anderson iz Jethro Tulla, objavio je početkom ove godine...

Na prijelazu iz 70-ih u 80-e, svoju je formu poprimala neizgled nemoguća fuzija disca i punka, a prvu uspješnu formulu sproveo je u djelo još jedan bizaran lik koji danas uživa idolopoklonstvo ljubitelja tzv. dark wavea. Iako nije čistokrvni 'one hit wonder', zbog hita ''Are friends electric'' s bendom Tubeway Army, Gary Numan i njegov ''Cars'' spada u glazbena remek-djela ovog razdoblja. Osim što je potaknuo formiranje new wavea i dark wavea, Numan je izravno utjecao na širok spektar glazbenika, od njegovih suvremenika poput bendova The Cure ili Bauhaus, američkih industro-rokera Nine Inch Nailsa do pionira techno glazbe Juana Atkinsa...

A ono što je Numan bio za mračniju stranu new wavea, za struju koja je proizvela synth pop i neke komercijalnije derivate bili su Trevor Horn i Geoffrey Downes, odnosno njihov bend The Buggles. Horn i Downes objavili su '79. svoj veliki hit ''Video killed the Radio Star'' i album ''The Age of Plastic'' kao The Buggles, a potom odlučili postati članovima grupe Yes. Yes se raspao '81., a bivšim Bugglesima je vječni sjaj 'one hit wondera' podario MTV koji je upravo njihov stari hit odabrao kao prvi spot kojeg će emitirati. Hornu i Downesu koji su ostali bez benda, nije preostalo ništa drugo nego ponovno pokušati kao The Buggles. Snimili su još jedan album i potom se ponovno razišli.

MTV je odigrao veliku ulogu i za popularnost najpoznatijih 'one hit wondera' reggae glazbe, britansko-jamajčanske teen skupine Musical Youth koji su '82. osvojili svijet pjesmom i spotom ''Pass the Dutchie''. U njihovom slučaju, razlog zbog kojeg su ostali 'one hit wonderi' bio je nešto što nisu mogli izbjeći – odrasli su i prestali biti slatki klinci s instrumentima...

Za kraj, od 'one hit wondera' s početka 80-ih, relevantnih za evoluciju plesne glazbe, nezaobilazna je zvijezda njemačke inačice new wavea, poznatog kao Neue Deutche Welle. Gabriele Susanne Kerner ili Nena zaslužuje titulu kraljice europskih 'one hit wondera' 80-ih, a njen ''99 Luftballons'' iz 1983. i danas se navodi kao jedna od pjesama koje su obilježile to desetljeće. Iako je, zbog tržišta engleskog govornog područja, Nena morala snimiti i englesku verziju ''99 red balloons'', u SAD-u, UK-u, Kanadi i Australiji popularniji je bio original, na njemačkom...