Kronike plesnog podija: Rip Offs

Kako bismo se malo odmorili od priča tko je koga semplirao i u kojoj se mjeri moderna elektronička glazba temelji upravo na toj vještini, u ovoj epizodi serijala 'Rip Offs' osvrnut ćemo se na jednu specifičnu glazbenu formu, nastalu desetljećima prije bilo kakve naznake elektroničke glazbe. Riječ je o puno direktnijem obliku glazbenog 'rip offa', prilično popularnog na mnogim glazbenim tržištima, uključujući i naše. U ''obrade'' stranih hitova ili prepjeve s potpuno ili djelomično prevedenim tekstom zaglibila su i neka poznata glazbena imena različitih glazbenih pravaca, od 60-ih pa gotovo do kraja 90-ih godina 20.st. Kako se 'Rip Offs' ipak bavi plesnom glazbom, usredotočit ćemo se upravo na prepjeve povezane s funkom, soulom, discom i sl.

Informatička revolucija učinila je ovakav vid glazbenog stvaralaštva teško izvedivim pa se, iz današnje perspektive, objavljivati prepjeve američkih ili britanskih hitova čini pomalo smiješnim. No ovaj je koncept krenuo na velika vrata, početkom 60-ih i to prvo na dva velika, europska glazbena tržišta: Italiji i Francuskoj. Dakako, obrađivali su se najveći hitovi Elvisa, Beatlesa, Stonesa, Beach Boysa, Arethe Franklin i sl. I Njemačka je imala ''svoje'' verzije mnogih hitova, no za razliku od talijanskog i francuskog tržišta, njemačke verzije uglavnom su snimali sami izvođači – radili su to Beach Boysi, Johnny Cash, Bowie pa i Beatlesi. Tekstovi su, u većini slučajeva, bili doslovni prijevodi originala, no bilo je slučajeva i kad su pisani i posve novi tekstovi, bez dodirnih točaka s originalom. Iako se često isticalo kako su sva prava s američkim/britanskim diskografima riješena, teško je reći je li baš svaki prepjev bio ''čist''. Ono što je sigurno jest da je i diskografima i glazbenicima, u početku, odgovaralo da postoje multijezične verzije njihovih pjesama, jer su se percipirale kao oblik promocije, u krajevima izvan engleskog govornog područja.

Prvi takav primjer je legendarni ''House of the Rising Sun'' grupe The Animals koja je postala hit u Francuskoj zahvaljujući prepjevu tamošnje pjevačke zvijezde Johnny Hallydaya koji je prepjevao i Hendrixov ''Hey Joe''. Zanimljivo je kako ni Animalsi nisu autori ''House of the Rising Sun'' – pjesma potječe od prvih francuskih imigranata na američki kontinent. U Italiji su se, 60-ih, pojavile dvije verzije, u izvedbi 10-ak izvođača, među kojima su se ubrzo isprofilirali majstori prepjeva, kao Gianni Morandi, Dik Dik ili Patty Pravo (na naslovnoj fotografiji). ''House of the Rising Sun'' bio i među prvim popularnim prepjevima u Jugoslaviji, gdje je ’64. izašao singl ''Kuća izlazećeg sunca'' u izvedbi beogradskog pjevača Miodraga Mikija Jevremovića, a potom i Darka Dančua i grupe Iskra. Jugoslavija je bila među rijetkim socijalističkim zemljama u kojima su prepjevi s engleskog jezika uzeli maha, a sva prava do raspada države rješavao je Jugoton.

Ipak, jedan drugi držvani label višestruko je nadmašio Jugoton po broju objavljenih prepjeva. Riječ je o čehoslovačkom Supraphonu, o kojem je bilo riječi i u jednoj od prvih epizoda Kronika plesnog podija na Mixmag Adriji. Za razliku od Jugoslavije, Čehoslovačka je do kraja 80-ih bila puno dublje iza tzv. željezne zavjese, što je značilo rigoroznu cenzuru na stranu glazbu. Danas je teško zamislivo da neka pjesma postane hit u jednoj državi, a da ju u susjednoj državi nitko nije čuo, ali u Čehoslovačkoj se upravo to događalo pa su prepjevi hitova na češki jezik često mogli zavarati publiku. Doduše, ne kad bi se radilo o Beatlesima, ABBI ili nekom tako popularnom, ali ispod radara su mogli proći prepjevi ''Yes, sir, I can boogie'' koja je '78., u izvedbi Věre Špinarove postala ''Já mám ráda boogie'', ''Never can say goodbye'' Glorije Gaynor, odnosno ''Jen hloupí se loučí s láskou'', Marie Rottrove ili ''Hot Stuff'' Donne Summer koju je prepjevao Karel Gott, inače najveća češka glazbena zvijezda i rekorder po broju prepjeva. Supraphon je objavio nekoliko tisuća singlica s prepjevima, a navodno je i nekoliko stotina snimaka ostalo neobjavljeno. Česi su, osim prepjeva s engleskog, objavljivali i obrade mnogih talijanskih hitova, francuskih šansona pa i Novih Fosila. Te singlice danas su predmet želje brojnih kolekcionara, a razliku od ostalih tržišta, trend prepjeva se, u Čehoslovačkoj i Češkoj, nastavio i tijekom 80-ih i 90-ih godina.

Jugoton, doduše, nije bio ni do koljena po količini objavljenih prepjeva, ali i danas pamtimo neke koje su izvodile, kasnije velike domaće glazbene zvijezde. ''Ain't no sunshine'' i ''Son of a preacher man'' prepjevala je Josipa Lisac, Zvonko Spišić je prepjevao ''Aquarius'', temu iz mjuzikla ''Kosa'', a okušali su se i Gabi Novak, Mišo Kovač te brojna, manje poznata glazbena imena. Jedan od posljednjih prepjeva koji su postali plesni hit u Hrvatskoj je ''Totalno sam lud'' iz perioda CRO dancea, '94., u izvedbi grupe ET i Tonyja Cetinskog – u originalu ''Born to be alive'' Patricka Hernandeza.Nakon toga, prepjevi su na našem tržištu ostali u domeni parodije.

Iako je 99% bilo kakvih 'rip off' relacija između glazbenika iz naših krajeva i onih preko oceana išao jednosmjerno, u glazbenoj povijesti je zabilježeno nekoliko iznimki – kad su američki producenti nešto posudili od nekog našeg. Čini se kako uho za naše glazbenike posebno imaju hip hop producenti. Posljednji zabilježen slučaj je onaj crnogorskog skladatelja i pijanista Janka Nilovića, čije su instrumentale semplirali Jay Z i Kendrick Lamar; Đimija Stanića semplirao je reper Vinnie Paz, a Arsena Dedića reperi Styles P i Snyp Life. I Mišo Kovač se našao u ovoj selekciji – njegovu ''Baladu o vremenu'' semplirao je Vakill, reper iz kolektiva The Molemen iz Chicaga, dok je Reperica Ms Jade semplirala Vlatka Stefanovskog. No novovalna generacija postala je ''zlatna koka'' na jednom drugom trištu, o čemu su, prije nekoliko godina, pisali i domaći portali. Dva glazbena projekta u Poljskoj, Yugoton i Yugopolis, godinama su harali top ljestvicama s prepjevima Azre, Haustora, Idola iliElektričnog Orgazma, a povijest se ponovila, budući da mladi naraštaji u Poljskoj nisu imali pojma da je riječ o 40 godina starim hitovima iz Jugoslavije...

Prethodnu epizodu Kronika plesnog podija, iz serijala 'Rip Offs' čitajte OVDJE.