Menu
Home Novosti Menu
Blog

Maestro: Utjecaj inovativnosti i karizme Ennija Morriconea na svijet plesne glazbe

Odlazak jednog od najutjecajnijih skladatelja na cjelokupnu subkulturu moderne elektroničke plesne glazbe

  • Joe Muggs I Foto: Mixmag
  • 8 July 2020

Maestro nas je napustio, ali kakav je život živio... Morricone je svoje prvo djelo skladao sa šest godina i ostao je aktivan sve do smrti, u 92. godini. U međuvremenu je promijenio glazbenu i filmsku umjetnost, na način koji je pošao za rukom samo rijetkima u povijesti. O njegovoj filmskoj glazbi ispisane su i bit će ispisane brojne knjige. Morricone je utjelovljenje pojma ''cinematic'' u glazbi, a njegovu estetiku, veličanstvenost i napetost, u svoje su glazbene ekspresije implementirala najveća glazbena imena današnjice, između ostalih i Radiohead, U2, Gorillaz ili Jay Z . Ako govorimo o elektroničkoj glazbi, na sličan su način Morriconeovu vibru reinterpretirali James Brown, Kraftwerk ili King Tubby, odnosno imena koja su postala temelj za najpopularnije plesne žanrove našeg doba. Utječući na njih, Morricone je, posredno, utjecao i na veliku većinu producenata elektroničke glazbe...

Ali osim glazbenika koji su, svaki na svoj način, u svoje stvaralaštvo udahnuli Morriconeovu aromu, ima i onih čiji je odnos prema njegovoj glazbi bio puno direktniji. Morricone, pogotovo iz faze tzv. spaghetti westerna, sempliran je nebrojeno puno puta. The Orb, 187 Lockdown, Flying Lotus, Skepta, 808 State ili Amon Tobin , samo su neka od imena koja su se poslužila dijelovima iz nekih od njegovih bezvremenskih kompozicija. O njihovoj bezvremenskoj dimenziji govori i činjenica da ih i danas puštaju mnogi DJ-i. Jose Padilla i njegova generacija DJ-a s Ibize, imali su poseban senzibilitet za Morriconeove romantične teme kao što su ''Cinema Paradiso'', ''Gott Mit Uns'', ''Once Upon a Time in America'', ''Giu la Testa'', ''Once Upon a Time in the West'' ili ''Chi Mai''. Ova posljednja je tema iz filma ''Profesionalac'' sa Jean Paul Belmondom iz 1981., a 2003. je pretvorena u veliki house hit španjolskog producenta Dr Kucha . 12-inčna verzija teme ''Come Maddalena'' iz filma ''Maddalena'' postala je kultna ploča u svakom cosmic disco ili Balearic DJ setu do današnjih dana, baš kao i ''Svolta Definitiva'', frenetični funk iz filma ''Citta Violenta'' s Charlesom Bronsonom.

No utjecaj Ennija Morriconea nisu samo veličanstvene i dirljive filmske teme, već i njegove inovacije na području produkcije i zvuka. Morriconeove ploče već su, početkom 60-ih, zvučale puno naprednije, ponajprije zbog kombinacija različitih glazbenih pristupa, poput bossa nove, eksperimentalnog jazza ili nekih avangardnih glazbenih formi. Morricone je zapravo bio pionir glazbenih fuzija, kakvima danas teži sve veći broj producenata elektroničke glazbe. Rezultati tih fuzija bile su potpuno nove glazbene forme, u kojima u prvi plan izbija ritam, a vokal i melodija se nerijetko pretvaraju u apstrakciju. Takav su pristup prihvatili glazbenici koji su kreirali soul, funk, disco pa i house, desetljećima nakon Morriconea.

Maestro je bio pionir brojnih studijskih tehnika, poput ekstremne upotrebe reverba, za postizanje atmosferičnosti, čime je odigrao posebnu ulogu odigrao u nastanku duba. Spaghetti westerni bili su iznimno popularni na Jamajci, a utjecaj Morriconeovih soundtracka može se čuti već u ska, rocksteady i reggae glazbi iz tog perioda, ali i u prvim instrumentalima/dubovima koje potpisuju King Tubby ili Lee Scratch Perry. I u ovom slučaju dolazimo do zaključka kako je Morricone posredno utjecao na veliku većinu producenata bass glazbe.

Uz sve navedeno, valja napomenuti i kako je Maestro uistinu bio maestro, jer s jednakom energijom stvarao mainstream glazbu i eksperimentalnu avangardu. On je autor nekih od najpoznatijih filmskih tema koje i danas možete nabaviti na nekoj od bezbroj CD kompilacija koje se prodaju po benzinskim crpkama i kioscima diljem svijeta, ali potpisuje i neka opskurna, apstraktna djela, u kojima si je, očito dao oduška u vlastitom artističkom eksperimentiranju, a koja se mogu čuti u filmovima Darija Argenta ili Pier Paola Pasolinija, ali i nekim posve nepoznatim naslovima.

Ako ćete, kao i mnogi, upravo sad, nakon njegove smrti, po prvi put istražiti, streamati ili skidati glazbu Ennija Morriconea, možemo vam samo preporučiti – učinite to i nećete požaliti, neovisno o tome volite li laganiju ili ambijentalnu glazbu, jazz, funk, disco ili nešto između, jamčimo vam kako ćete u Maestrovom opusu naći nešto što će vas oduševiti...

Next Page
Loading...
Loading...