Theremin - 100 godina od prvog elektroničkog instrumenta

Desetljećima prije Mooga i RCA, neposredno nakon pada ruske dinastije Romanov i uspostave Sovjetskog saveza, mladi znanstvenik Lav Sergejevič Termen (na zapadu poznat kao Leon Theremin), na Tehničkom Institutu u Petrogradu (St.Petersburgu), razvijao je čudnovato glazbalo koje je proizvodilo neobične zvukove, a sviralo se - bez dodira. Theremin, danas poznat kao prvi elektronički instrument u povijesti, prvi je put, u javnosti, predstavljen 1922., Vladimiru Iliču Lenjinu, na Moskovskom Kremlju...

Lav Sergejevič Termen, rođen je u Petrogradu, prijestolnici carske Rusije, na zalazu 19.st. i sistema, čijem će krahu, ne samo svjedočiti, nego u njemu i aktivno sudjelovati, na strani revolucije. Kao školarac je već pokazivao sklonosti prema mehanici te, u slobodno vrijeme, popravljao satove. S 15 godina je konstruirao astronomski observatorij, a s 18 Teslinu zavojnicu od milijun volti, nakon čega njegove eksperimente prekida poziv u vojsku, uoči 1.svj.rata, u kojem je služio kao radio-telegrafist. Sudjelovao je u revoluciji i građanskom ratu, na strani boljševičkih snaga te konstruirao prvu, rusku, međunarodnu, radijsku postaju, u Petrogradu, putem kojeg je svijetu obznanjena pobjeda boljševika i uspostava Sovjetskog saveza. Pomalo je nevjerojatno da je, usred povijesnih događaja koji su odredili sudbinu Rusije do kraja 20.st., mladi Theremin uopće imao vremena i prilike razvijati avangardni izum poput elektroničkog instrumenta. Pa zapravo i nije imao vremena i do ovog je izuma došao 1920. - slučajno - pri izradi uređaja za mjerenje kakvoće plina koji se temeljio na radiovalovima. U tom je procesu Theremin spoznao kako pokreti njegovih ruku utječu na uređaj, na način da emitira zvukove različitih tonaliteta i glasnoće, što mu je dalo ideju da, na sličnom principu, konstruira glazbalo. Nakon dvije godine, Theremin je, svoj instrument, predstavio Lenjinu koji mu je odobrio financiranje europske turneje, u svrhu promoviranja sovjetske tehnologije (koja je, s tim proizvodom, tih godina, doista bila ispred svog vremena). Theremin je, tako, narednih godina, oduševljavao publiku diljem Europe, a tadašnje novine su ga prozvale ''sovjetskim mađioničarom, glazbenikom i znanstvenikom u jednom''. Vrhunac Thereminove višegodišnje turneje bila je 1927., odnosno nastupi u londonskom Royal Albert Hall te u Berlinu, gdje je izum predstavljen Albertu Einsteinu. Upravo se poznanstvo s Einsteinom pokazalo ključnim za Thereminovu neočekivanu životnu odluku koja će ga kasnije skupo stajati...

Theremin, naime, 1928., odlučuje prekinuti svoj odnos s vladom Sovjetskog saveza i prebjeći u SAD, gdje je smatrao da svoj izum može dobro unovčiti, s obzirom na reakcije koje je izazvao u Europi. Osim toga, zaključio je kako bi, nakon Lenjinove smrti, 1924., njegov bijeg mogao proći nezapaženo, stoga odlazi brodom za NYC i iznajmljuje studio u West 54th Streetu, na Manhattanu, u kojem će vrlo često boraviti i Einstein, istraživajući odnose glazbe i geometrije. Prvi Thereminov poslovni potez bila je prodaja prava na proizvodnju instrumenta koje otkupljuje RCA i počinje ga proizvoditi pod imenom Thereminvox, a na tržištu se pojavljuje odmah nakon velikog sloma Wall Streeta, 1929. Gospodarska kriza uvelike je utjecala na komercijalni uspjeh Thereminvoxa, iako je Theremin svojim nastupima, narednih godina fascinirao i američku publiku. Svoje je znanje prenio na još nekoliko sviračica i svirača poput Clare Rockmore, Lucie Bigelow Rosen ili Paula Robesona, no san o popularizaciji instrumenta ipak je polako blijedio. Pokazalo se da Thereminov instrument nije bilo nimalo lako naučiti svirati, tako da su veliki trud u njegovu savladavanju morali uložiti i školovani glazbenici, a izumitelja su počeli mučiti i problemi druge prirode koji su dolazili iz SSSR-a. Ondje je, nakon uspostave diktature, Staljin odlučio poslati svoje NKVD agente diljem svijeta, u nadzor sovjetskih disidenata, između ostalih i Theremina koji je dolijao 10 godina nakon bijega. Okolnosti njegova odlaska iz SAD-a, nikad nisu posve utvrđene, no Theremin je, 1938., nestao iz svog stana u NYC. Početkom 2.svj.rata, RCA je obustavio proizvodnju Thereminvoxa, no unatoč tome, 50-ih se godina, pojavila nova generacija entuzijuasta koji su odlučili rehabilitirati ovaj instrument, u međuvremenu klasificiran kao elektrofon. Među njima je bio i Robert Moog kojem je RCA prepustio Thereminova prava, budući da nije bilo nikakvih informacija o njegovoj sudbini. Moog je upravo na ovom iskustvu stekao znanja za daljnje osmišljavanje svojih poznatih modela sintisajzera, a na temelju ruskog instrumenta je konstruirao i Moog Etherwave Theremin koji se proizvodi i danas...

Sudbina Leona Theremina ostala je nepoznata punih 50 godina, odnosno sve do pada sovjetskog režima, kad je otkriveno da je doista bio otet u NYC i prebačen u zatvor u Magadan, u Sibiru, u kojem je proveo 10 godina, kao zaposlenik zatvorskog laboratorija. Ondje je bio specijaliziran za osmišljavanje špijunske opreme za NKVD/KGB, a za svoje je doprinose dobio i državnu nagradu, nakon što je pušten na slobodu 1947. Thereminu se pripisuje i izum kontroverznog mikrofona koji je 7 godina ostao skriven u uredu američkog veleposlanika u Moskvi. Minijaturni, bežični mikrofon koji je radio na principu radiovalova, američka je tajna služba prozvala ''Stvar'' (!!!) Nakon izlaska iz zatvora, Theremin je ostao u službi KGB-a, sve do 1966., a potom je radio na Moskovskom Konzervatoriju te kao profesor fizike. Za ovaj dio njegovog života, nakon nestanka 1938., saznalo se tek 1991., kad se, po prvi put, vratio u SAD, u pratnji kćerke Natalije, gdje se susreo s Clarom Rockmore koju je, više od pola stoljeća ranije, učio svirati svoj instrument. Tom je prigodom snimio i materijal za dokumentarni film o svom životu, ''Theremin: An Electronic Odyssey'', objavljenom 1993.