Kronike plesnog podija: Club Bizarre

Ovog tjedna ostajemo još malo u Africi i nastavljamo istraživanje autohtonih glazbenih pravaca i fuzija s elektroničkom glazbom. Nakon Angole i Južnoafričke republike, iduća postaja je Gana, u kojoj se, još početkom 20.st., razvija glazbeni pokret poznat kao Highlife. Kao svojevrsni pandan jazzu u SAD-u, Highlife primarno nastaje kao fuzija tradicionalne glazbe naroda Akan i zapadno-europskih utjecaja koji su stigli putem britanskih kolonizatora. Kako se, u početku, izvodila isključivo za lokalnu elitu i predstavnike britanske uprave, dobila je naziv – Highlife. U različitim interpretacijama Highlife je ostao bitan segement u razvoju pop kulture u Gani i nakon odlaska Britanaca, tijekom 70-ih, sve do danas. Među značajnijim pokretima slijednicima Highlifea je i Hiplife, nastao 90-ih kao lokalna verzija hip hopa. Jednim od začetnika Hiplifea smatra se reper Reggie Rockstone, inače rođen u UK-u. Modernija verzija Hiplifea, fuzija s plesnom elektroničkom glazbom i hip hopom, naziva se Azonto, a izrazito je popularna posljednjih 10-ak godina u gradovima Chorkor, James Town, Teshie, Nungua i Tema. Azonto prati i istoimeni plesni stil, a najponatija imena s Azonto/Hiplife scene su: Guru, Fuse ODG, Sarkodie, E.L., Keche, Wizkid i dr.

Nigerija je dom najpoznatijeg glazbenog izvoznog proizvoda – Afrobeata. Iako su naziv osmislili legendarni nigerijski glazbenici Fela Kuti (na naslovnoj fotografiji) i Tony Allen, primarno se koristio kao globalni zajednički nazivnik za sve suvremene glazbene fuzije s glazbom s afričkog kontinenta. Zapravo, Afrobeat kojeg su začeli Kuti i Allen bio je kombinacija funka i jazza s tradicionalnim nigerijskim pravacima Yoruba/Juju i Fuji. U novom je mileniju evolurao u Afrobeats i Afropop, proširivši glazbeni spektar na kongoanski Ndombolo i Kwassa Kwassa, Highlife scenu iz Gane, Socu i Calypso s Kariba, u kombinaciji s modernom produkcijom elektroničke glazbe. Tijekom posljednjih 10-ak godina, iz Afrobeatsa su nastali još neki podžanrovi poput Afroswinga i Afro-trapa koji je posebno popularan u zapadno-afričkim zemljama francuskog govornog područja (Obala Bjelokosti, Senegal, Burkina Faso, itd.)

Francusko govorno područje u Africi obuhvaća preko 400 milijuna ljudi (ili gotovo 7 puta više od stanovnika Francuske), a među njima je još jedna bivša kolonija koja je jedan pravac iznijela na svjetsku scenu. Riječ je o tzv. kamerunskom danceu poznatom kao Makossa (što na kamerunskom Douala jeziku doslovno znači ples), a prema formuli Afrobeat Fele Kutija, kombinirao je funk s tradicionalnim napjevima i glazbom plemena s područja Kameruna, Konga i Gabona. Početkom 70-ih, kamerunska glazbena zvijezda Manu Dibango postao je glavni ambasador Makosse u svijetu, a njegov singl ''Soul Makossa'' bio je klupski hit, kako u originalnoj verziji, tako i u kasnijim house izvedbama. Poznati sample refrena ''mamako, mamasa, maka makossa'', upotrijebio je i Michael Jackson u svom hitu ''Wanna Be Startin' Something'', a pjesmu ''Zamina mina'' poznate kamerunske Makossa grupe Golden Sound, semplirala je Shakira, u svojoj himni za Svjetsko nogometno prvenstvo 2010. Od 70-ih do danas, Makossa je doživjela nekoliko preobražaja, a posljednji trend je fuzija s elektroničkom glazbom i kongoanskom soukous glazbom, čije su glavne zvijezde Petit Pays, Marcel Bwanga i Kotto Bass.

Iznimno popularna forma hip-hopa koja je, posljednjih godina, doživjela revival diljem kontinenta, nastala je, 90-ih godina, u Keniji, a naziva se Genge. Za razliku od Kizombe u Angoli ili hip hopera iz frankofonskih dijelova Afrike, Genge se nije izvodio na nijednom europskom jeziku, već na izvornom afričkom jeziku Swahili. Doduše, reperi iz Nairobija repali su na Shengu, dijalektu koji je miks Swahilija i engleskog jezika. Među njima su i začetnici Genge pravca Clement Rapudo Sejinyi, poznatiji kao Clemo te Jua Cali i Nonini, vlasnici najpoznatijeg Genge labela, Calif Recordsa. U glazbenom pogledu, osim hip-hopa, prvi val Genge trenda najviše se povezuje s dancehall glazbom, dok se drugi val, nakon 2015. naziva i Gengetone koji je zapravo kenijska inačica komercijalnog Reggaetona. Novi Genge val iznjedrio je i niz YouTube zvijezdi kao što su Boondocks Gang, Ochungulo Family, Sailors Gang, Wakali Wao,Angry Panda, Wakadinali, Vintage Clan, itd.

Svoju verziju hip-hopa, istovremeno je razvila i Tanzanija i nazvala ju Bongo Flava. I Bongo Flaveri su repali na Swahiliju, no za razliku od kenijskih repera, kombinirali su ga s nešto modernijim R&B zvukom i svojom tradicionalnom glazbom poput Taarabe i Dansija. Dok je 90-ih egzistirala kao underground scena s nekoliko aktivnih izvođača (Kwanza Unit, Mr. II, Juma Nature ili X Plastaz), Bongo Flava je, s vremenom, postala temelj današnje pop glazbe u Tanzaniji koju izvode popularna imena poput Vanesse Mdee, Nandy, Harmonizea, Mbosso, Lava Lave, itd. U posljednje vrijeme, među popularnijim plesnim pravcima u Tanzaniji je i Mchiriku, moderna verzija Zaramo glazbe koja se izvodi s četiri bubnja. No, iz glavnog grada Tanzanije, Dar Es Salaama, stiže i najnovija underground bomba koja je, ne tako davno, rasturila i podij u berlinskom Berghainu. Upravo su ondje, 2018., kao live act, nastupili Bamba Pana i MC Makaveli, glavne zvijezde Singeli sounda – euforičnog i iznimno brzog hard dance zvuka koji pomalo podsjeća na happy hardcore u kombinaciji s jungle repanjem na Kiswahili dijalektu (!!!)

S Tanzanijom ćemo i završiti ovaj mini-putopis po šarolikoj afričkoj sceni i to ne slučajno. Glazbeno nasljeđe Tanzanije krije i jednu zanimljivost. Naime, to je rodna zemlja Farouka Bulsare, odnosno Freddiea Mercuryja, rođenog u zajednici indijskih Parsija, u gradu Stone Town, na otoku Unguja koji je dio arhipelaga Zanzibar, autonomne oblasti Tanzanije. Mercury je, na Zanzibaru, s obitelji proveo prvih 18 godina života, a prošle je godine njegova rodna kuća pretvorena u Muzej Freddiea Mercuryja...

Prošlotjednu epizodu dio iz serijala 'Club Bizarre' pročitajte OVDJE.