Kronike plesnog podija: Elektronički Panoptikum

6.1.2017. Norveška postaje prva zemlja na svijetu koja gasi FM radijsku frekvenciju

Norveška je, ovom objavom, prije pet godina, ušla u povijest telekomunikacija kao prva država koja je odlučila, u potpunosti zamijeniti FM radio s digitalnim emitiranjem. Norveški parlament odluku je donio još 2011., a 2015. je objavljen plan postepenog prijelaza kroz 2017. godinu. Prvi okrug koji je prestao s FM emitiranjem je Nordland, dok su postaje u Oslu prestale s emitiranjem u rujnu 2017. Većina norveških FM postaja ugašeno je do kraja prosinca 2017., uz nekoliko iznimki, među kojima su male, lokalne postaje slabog dometa koje su nastavile s FM emitiranjem do danas. U Oslu su, tako opstale Radio Nova, The Beat i Radio Metro. Kritičari odluke o gašenju FM-a, kao glavni argument su navodili smanjenje broja slušatelja koji je, već ionako, bio u padu, zbog sve popularnijih internet radija. No, već tijekom 2017., na norveškom su se tržištu audio opreme pojavili DAB (digital audio broadcasting) konverteri za klasične autoradio uređaje, po puno povoljnijoj cijeni od DAB prijenosnika. Unatoč medijskim kritikama, norveško Ministarstvo kulture procijenilo je, da je gašenje FM radija, državnom proračunu donijelo uštedu od gotovo 200 milijuna kuna.

8.1.1935. Rođen Elvis Presley

The King je možda miljama daleko od elektroničke plesne glazbe, no nemoguće je ne spomenuti njegov rođendan, kad je popularnost na početku karijere stekao upravo - plesom. Suprotno uvriježenom vjerovanju da je rođen u Memphisu, Elvis Aaron Presley zapravo se ondje preselio s 13 godina, a rođen je u gradiću Tupelo, u Mississippiju. Glazbenu karijeru započinje 1954. snimajući za Sun Records, no prvi hit, ''Heartbreak Hotel'' izlazi mu 1956. za RCA Victor. Iste se godine mu izlazi i prvi album, a pojavljuje se i u svom prvom filmu ''Love Me Tender''. Elvisovi nastupi u živo počinju plijeniti pažnju, kako zbog glazbe u kojoj je jasan utjecaj afro-američke kulture, tako i zbog njegovih ''seksualno eksplicitnih'' plesnih pokreta. Američka javnost toliko se uzbudila zbog Elvisovog scenskog nastupa, da je zaradio i nekoliko prijava FBI-u. Do kraja 50-ih nastaje većina njegovih najpoznatijih hitova poput ''Jailhouse Rock'', ''Don't Be Cruel'' ili ''All Shock Up''. Hollywoodski filmovi obilježit će mu i prvu polovicu 60-ih, a prvi koncert, nakon višegodišnje pauze održao je 1968., u Las Vegasu. Godinu kasnije, objavljuje svoj prvi hit album, nakon 50-ih, ''From Elvis in Memphis'' koji sadrži poznate pjesme kao što su ''Suspicious Minds'' i ''In the Ghetto''. Tijekom 70-ih, Elvis je snimio još šest albuma i doslovno nastupao sve do smrti 1977. Njegov dom, Graceland, otvoren je za javnost 1982. i, danas, je najposjećenija kuća u SAD-u, odmah nakon Bijele Kuće. Elvis Presley je jedini glazbenik koji je primljen u čak pet Hall Of Fame selekcije: Rock'n'Roll, Country, Gospel, Rockabilly i Memphis Music.

8.1.1947. Rođen David Bowie

Pomalo je nevjerojatna činjenica da Elvis dijeli datum rođenja s još jednom glazbenom ikonom 20.st., Davidom Bowiem. Pravim imenom David Robert Jones, odrastajući po kvartovima južnog Londona, kao 10-godišnjak je postao veliki fan - upravo Elvisa. S 13 godina počinje svirati saksofon, a s 15 je već bio gitarist u bendu The Konrads. U ovom je periodu zaradio i ozljedu oka, u jednoj školskoj tučnjavi, koja je ostavila trajno oštećenje na šarenici, a kasnije postala i njegov zaštitini znak. S bendom The King Bees, već 1963., objavljuje singl ''Liza Jane'', kao Davie Jones with The King Bees. Sredinom 60-ih uzima umjetničko ime David Bowie, a prvi, istoimeni album, izlazi mu 1967. Globalnu slavu stječe s albumima ''Space Oddity'' (1969.) i ''The Man Who Sold The World'' (1970.), nakon kojih počinje nastupati kao Ziggy Stardust, alter-ego koji je osmišljen kao ''ultimativni pop idol, upravo stigao s Marsa''. Ziggy Stardust faza potrajala je do 1974., kad Bowie predstavlja svoj novi zvuk kojeg je prozvao plastic soul. Najpoznatije pjesme iz ovog perioda su mu ''Rebel, Rebel'' i ''Fame'' koju je napisao s Johnom Lennonom. Iduća Bowieva faza (1975.-76.), poznata je i kao The Thin White Duke, a ujedno je i posljednja prije preseljenja u Zapadni Berlin, gdje nastaje poznata berlinska trilogija, ''Low'', ''Heroes'' i ''Lodger''. Početak 80-ih obilježila mu je suradnja s grupom Queen na singlu ''Under Pressure'', no najveći komercijalni uspjeh, Bowie je dočekao tek 1983., odnosno nakon 20 godina karijere, s hitom ''Let's Dance''. Krajem 80-ih, Bowie postaje član super-grupe Tin Machine, uz Reevesa Gabrelsa (The Cure) te braću Tonyja i Hunta Salesa, bivših suradnika Iggyja Popa, a solo karijeri se vraća 1992., kad počinje eksperimentirati s elektroničkom glazbom. Iz tog mu je razdoblja, vjeorjatno, najpoznatiji d'n'b eksperiment, ''Little Wonder'' iz 1997. Najveću diskografski pauzu, Bowie je imao između 2003. i 2013., odnsosno albuma ''Reality'' i ''The Next Day''. Magazin Rolling Stone ga je, posthumno, proglasio najvećom rock zvijezdom svih vremena.

Ukratko…

6.1.2003. DJ Hell objavljuje svoj treći album ''NY Muscle''.

9.1.1965. Rođen pjevač Haddaway, poznat po hitu ''What Is Love'' iz 1993.

10.1.1945. Rođen Rod Stewart.

10.1.1980. Grupa The Buggles objavljuje svoj prvi album, ''The Age of Plastic'', poznat po hitu ''Video Killed The Radio Star''.

Prošlu epizodu iz serijala 'Elektronički Panoptikum' pročitajte OVDJE.